Politika
Godina od nestanka spomenika četničkom vojvodi: Poraz države i institucija
Spomenik Pavlu Đurišiću, podignut u Beranama prije godinu dana, i dalje nije pronađen, što predstavlja težak poraz države i pokazuje slabost njenih institucija koje nisu uspele da riješe ovaj slučaj.
Spomenik Pavlu Đurišiću, četničkom komandantu, podignut je u beranskom selu Gornje Zaostro prije skoro godinu dana, ali i dalje nije pronađen uprkos potrazi beranskog tužilaštva i policije. Statua je nezakonito postavljena i potom premještena u vjerske objekte, a zatim je nestala pred očima nadležnih institucija.
Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju, ocijenio je da je cijeli slučaj "težak poraz države" jer je spomenik uopšte postavljen, sklonjen u crkvene prostorije i potom izgubljen, a o maltretiranju novinara koji su izvještavali o tome nije ni riječ. On je naglasio da nijedna vjerska zajednica ne smije biti paralelna vlast niti da njeni objekti budu sigurna kuća za predmete koje traže državni organi.
Milka Tadić Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo, kazala je da slučaj najbolje govori o slabosti države koja nije imala snagu, znanje, a možda ni volju da riješi ovo pitanje. Dodala je da je riječ o vlasti koja "na neki način podržava tu strašnu ideologiju koja je koštala toliko života" i da je to dominantna ideologija većeg dijela vlasti.
Statua je prvobitno otkrivena 8. avgusta prošle godine od strane mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija, koji je tada poručio da će spomenik biti smješten u crkvu i da će, ako bude potrebno, biti branjen od rušenja. Nakon toga, kip je premješten u konak manastira Đurđevi stupovi, ali ni tamo nije pronađen tokom policijskih pretresa.
Beransko tužilaštvo i policija nisu odgovorili na pitanja o trenutnoj lokaciji spomenika, dok su sudski postupci za privremeno oduzimanje statue bili odbijani ili odgađani. Napadi na novinare koji su izvještavali o uklanjanju spomenika nisu rezultirali pravosnažnim presudama.
Đurišić je tokom Drugog svjetskog rata bio imenovan za komandanta četničkih snaga u Crnoj Gori i sarađivao je sa italijanskim i njemačkim okupatorima, a njegove jedinice su počinile masakre nad civilima.
Koprivica je istakao da dok se ne utvrdi ko je skrivao i ko je propustio da zaplijeni spomenik, ovaj slučaj ostaje dokaz da postoje pojedinci i institucije iznad zakona, te da se vrijednosti poput antifašizma lako mogu zamijeniti političkim interesima.