Globalizacija i gubitak radničkih prava: Put ka trećem svijetu

Kapital se globalizirao, ali zaštita radnika nije pratila taj proces. Globalizacija je omogućila da kapital brzo prelazi granice, dok radnička prava i sindikati iz Evrope ili Amerike nisu mogli pratiti taj tok.

Podaci iz Globalnog indeksa radničkih prava za 2026. godinu, koje je objavila Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC), ukazuju na dosad nezabilježene razmjere ograničavanja radničkih prava širom svijeta. Prava na štrajk, kolektivno pregovaranje i registraciju sindikata sve su više otežana.

Zlatna vremena nakon Drugog svjetskog rata, kada su radnici u Evropi živjeli bolje i bili zaštićeniji, nikada se više neće vratiti. "Možda je pojednostavljeno reći da su zapadne zemlje praktički time potkupljivale svoje radništvo da ne padne pod utjecaj komunističkih stranaka", piše u tekstu. Nakon pada komunizma u Istočnoj Evropi, globalizacija je dovela do gubitka radničkih prava na zapadu, kao da ih nikada nije ni bilo.

Nekadašnje velike industrijske sile su gotovo deindustrijalizirane, a radništvo pretvoreno u urbanu sirotinju koja pristaje na niske plate i loše uslove rada. Socijalističke i socijaldemokratske stranke su, prema tekstu, napustile svoje radničke baze i fokusirale se na druge političke teme, zanemarujući radnike sa niskim primanjima.

Tekst ističe da su moderne lijeve stranke spremne podržati manjine koje su ugrožene, ali zanemaruju radnike koji rade za minimalac ili manje, često prekovremeno i bez adekvatne zaštite. "Apsolutno ih on kao takav opće ne zanima, čak ni kao potencijalni glasač, a kamoli nešto više."

Kada ti radnici počnu slušati krajnju desnicu, koja im se obraća, lijeve elite ih još više preziru. Ovaj trend traje decenijama i, prema tekstu, nastaviće se. Umjesto da se radnicima trećeg svijeta daju osnovna prava, ona se gaze, a njihovi kolege na zapadu mogli bi uskoro biti u istoj situaciji.

"Svi bi mi, vrlo skoro, mogli biti treći svijet. I što je najgore, to se ne može spriječiti."