Hronika
Gadboa: Boka još ima vremena da izbjegne sudbinu Budve
Američki privrednik Ričard Gadboa upozorava na ugroženost Bokokotorskog zaliva zbog kruzera, nekontrolisane gradnje i zagađenja, te ističe da Crna Gora ne bi trebalo da se pozicionira kao destinacija za masovni turizam.
Američki privrednik Ričard Gadboa, jedan od pokretača inicijative "Heal Boka Bay", upozorava da kruzeri, nekontrolisana gradnja, zagađenje i neadekvatna infrastruktura ugrožavaju budućnost Bokokotorskog zaliva. Govoreći o poslovnom ambijentu, ističe da ga birokratija i korupcija sprečavaju da Crnu Goru preporuči kao mjesto za razvoj zapadnog kapitala.
Gadboa je prvi put došao u Crnu Goru 2021. godine i od tada provodi najmanje šest mjeseci godišnje u Tivtu, smatrajući sebe dijelom lokalne zajednice. Osnivač je međunarodne jedriličarske fondacije "Ričard i Frensis Gadboa" i jedan od osnivača Festivala vjetra u Tivtu.
On upozorava da rast industrije kruzera u Kotoru ozbiljno ugrožava ekonomski potencijal zaliva, dok infrastruktura primorskih opština trpi veliki pritisak. Smatra da Crna Gora nije destinacija za masovni turizam i da može podnijeti samo određeni broj gostiju.
Jedan od povoda za pokretanje inicijative "Heal Boka Bay" bila je posjeta grupe plivača iz Santa Barbare, koji su tokom sedmodnevne ture zatekli zagađenu vodu i gotovo izostanak riba. Gadboa navodi da su plivači bili prestravljeni zbog glisera koji su prolazili između pratećih plovila.
"Sebe vidim kao katalizatora promjena", kaže Gadboa, ističući da je zabrinut zbog postepenog propadanja zaliva usljed prevelikog broja kruzera, nedovoljne brige o ribarstvu i nepažnje prema lokalnom stanovništvu.
Organizovao je snimanje dokumentarnog filma i istraživanja u saradnji sa Univerzitetom Kalifornije u Santa Barbari, Univerzitetom Crne Gore i Pomorskim institutom u Kotoru. Naglašava da Boka više podsjeća na jezero, pa je potencijalna šteta od zagađenja veća.
Gadboa smatra da bi glisere trebalo tretirati kao izletničke brodove koji plove polako, omogućavajući uživanje u prirodi, a ne kao brzinska plovila. Podsjeća na nedavnu nesreću i izražava zabrinutost zbog nepažnje u saobraćaju na moru.
Ističe da je glavni cilj inicijative da utiče na Evropsku uniju, jer Crna Gora želi da joj se pridruži 2028. godine, a pitanja životne sredine su jedna od najvećih prepreka.
Gadboa smatra da Boka još ima priliku da izbjegne sudbinu Budve, koja je zahvaljujući prirodnim uslovima imala drugačiji razvoj.
On nema crnogorsko državljanstvo, ali ima privremeni boravak i očekuje da uskoro postane stalni rezident. Kao primjer pozitivnih promjena navodi poštovanje novih pravila o brzini glisera u zalivu.
Gadboa je primijetio da su mali ribarski brodovi gotovo nestali, a da je riba u zalivu znatno manje nego ranije. "Vjerujem da su i ovdašnje vlasti svjesne tih pitanja, ali se čini da je novac i dalje važniji od održivosti", kaže on.
Govoreći o poslovnom ambijentu, ocjenjuje da su investicije u Crnoj Gori komplikovane i da je potrebno biti veoma oprezan. "Birokratija i korupcija sprečavaju me da preporučim Crnu Goru kao mjesto na kojem zapadni kapital može uspješno da se razvija", navodi Gadboa.
On nije stručnjak za nekretnine, ali smatra da infrastruktura nije pratila ambicije investitora, što se odnosi na puteve, aerodrome i druge ključne objekte.