Društvo
Fon der Lajen: Moldaviji 523 miliona eura uz uslov sprovođenja reformi
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je dodatnih 523 miliona eura za Moldaviju ukoliko do kraja godine sprovede preostale reforme iz Plana rasta.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je na kraju drugog samita EU-Moldavija u Briselu da će Moldavija dobiti još 523 miliona eura ako do kraja ove godine sprovede preostale reforme predviđene Planom rasta.
"To znači bolje puteve, mostove, bolje objekte za zdravstvenu njegu, bolji pristup finansiranju za kompanije i više prilika za građane", rekla je Fon der Lajen na zajedničkoj konferenciji sa moldavskom predsjednicom Majom Sandu i predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
Dodala je da je Moldavija sprovela 93 odsto predviđenih reformi, što je omogućilo povlačenje 504 miliona eura sredstava.
Fon der Lajen je istakla i veliki napredak Moldavije u smanjenju zavisnosti od ruskog gasa i električne energije.
Otvaranje prvog klastera u pregovorima o pridruživanju EU prošle nedjelje označila je kao istorijsku prekretnicu i priznanje odlučnosti, hrabrosti i napornog rada Moldavije.
Predsjednica Moldavije Maja Sandu izjavila je da je budućnost Moldavije u Evropskoj uniji i da pripada porodici zemalja EU.
"Ovo je trka s vremenom i namjeravamo da u njoj pobijedimo. Tražimo samo jedno: Proces zasnovan na zaslugama. Spremni smo da odmah otvorimo sve preostale klastere u pregovorima, i Evropska komisija i Evropski savjet potvrđuju da smo spremni", rekla je Sandu.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da je saradnja EU i Moldavije značajno napredovala u posljednjih godina, da EU želi da proširi saradnju i da će ključni investicioni projekti u Moldaviji dobijati podršku iz evropskog Plana rasta.
"Brz napredak koji je Moldavija ostvarila na putu u Evropsku uniju otkad je dobila status kandidata za prijem, zaista je impresivan. Ohrabrujem vas da nastavite reformski zamah", rekao je Košta.
Dodao je da je stručnost Moldavije u odgovoru na hibridne prijetnje već pomogla drugim zemljama članicama EU.
EU i Moldavija su tokom samita potpisali zajedničku deklaraciju u kojoj se pohvaljuje napredak Moldavije u jačanju vladavine prava i osnovnih prava, borbi protiv organizovanog kriminala i napredak na polju energetske bezbjednosti.
U deklaraciji se konstatuje da je Moldavija posvećena pridruživanju EU, da se saradnja EU i Moldavije razvija i da EU pozdravlja reforme koje je Moldavija do sada sprovela.
Evropska unija je u deklaraciji potvrdila podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Moldavije "u okviru njenih međunarodno priznatih granica" i posvećenost širokom i sveobuhvatnom dijalogu sa Moldavijom putem redovnih bilateralnih samita.
Krupan problem ostaje zamrznuti sukob u Pridnjestrovlju, uskoj traci zemlje između rijeke Dnjestar i granice Ukrajine. Od raspada Sovjetskog Saveza i kratkog rata 1992. godine, taj region je pod proruskom separatističkom vlašću van kontrole Kišinjeva. Moldavsko rukovodstvo tvrdi da taj teritorijalni spor treba rješavati paralelno s pristupanjem njihove države EU, ali da te procese treba razdvojiti.