EPCG razvija virtuelnu elektranu kao novu fazu energetske tranzicije

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) razvija koncept virtuelne elektrane (VPP) kao naredni korak energetske tranzicije, sa ciljem efikasnije integracije obnovljivih izvora energije i upravljanja fleksibilnošću elektroenergetskog sistema. Ovo je predstavljeno na petom simpozijumu energetike EPCG NET u Budvi.

Tehnički direktor EPCG Ljubiša Đurković podsjetio je da su osnovni ciljevi energetske tranzicije dekarbonizacija sektora, povećanje udjela obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti, smanjenje emisija i usklađivanje sa klimatskom politikom EU, uz cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Đurković je istakao da je EPCG u novembru 2022. započela razvoj koncepta prozjumera kroz projekte Solari 3000+, Solari 500+ i Solari 5000+. "Projekti Solari zasnovani na modelu 'proizvodi gdje trošiš', koji se pokazao veoma uspješnim, a EU je novom direktivom o energetskim svojstvima zgrada potvrdila opravdanost primjene takvog modela. Krovovi objekata postali su kapaciteti za proizvodnju električne energije, dok su potrošači postali i proizvođači energije prozjumeri", rekao je Đurković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora danas ima više od 10.000 prozjumera sa ukupno instaliranih oko 100 MW snage, koji godišnje proizvode približno 135 GWh električne energije. Koristi od ovih projekata su višestruke, od stabilnijih i decentralizovanih izvora do smanjenja troškova električne energije za domaćinstva nakon perioda otplate fotonaponskih sistema, koji u prosjeku traje šest do sedam godina.

Đurković je naveo da je kroz projekte Solari EPCG stekla značajna iskustva u upravljanju procesima vezanim za prozjumere i formirala stručne timove za izgradnju velikih solarnih elektrana. Do kraja 2027. godine očekuje se da solarne i vjetroelektrane u Crnoj Gori proizvode oko 500 GWh električne energije godišnje.

Govoreći o narednoj fazi, Đurković je naglasio da je ključno pitanje skladištenje energije iz obnovljivih izvora i njena efikasna integracija u distributivnu i prenosnu mrežu. "Jedan od trendova koji je sve popularniji u zemljama Evropske unije jeste razvoj virtuelnih elektrana", rekao je on.

Virtuelna elektrana ne proizvodi energiju na jednoj lokaciji, već objedinjeno upravlja solarnim elektranama, baterijskim sistemima za skladištenje energije, punjačima za električna vozila, fleksibilnom potrošnjom i drugim distribuiranim energetskim resursima.

Inženjer u Direkciji za OIE EPCG Vuk Kasalica predstavio je koncept platforme za upravljanje fleksibilnošću, ističući da je cilj prelazak sa samog procesa proizvodnje električne energije na upravljanje fleksibilnim energetskim resursima. Kako je objasnio, distributivne trafostanice i traforeoni više nijesu samo mjesta potrošnje, već postaju aktivna čvorišta sa prozjumerima, baterijskim sistemima i punjačima za električna vozila.

To donosi nove izazove za mrežu, poput povratnog toka električne energije prema srednjem naponu, problema sa naponskim prilikama i dodatnih opterećenja usljed razvoja elektromobilnosti. "Te izazove ne posmatramo kao prepreku, već kao priliku za stvaranje novih resursa fleksibilnosti i nove vrijednosti za elektroenergetski sistem", rekao je Kasalica.

Fizički sloj buduće platforme činiće prozjumeri, baterijski sistemi, punjači za električna vozila i drugi upravljivi potrošači, dok je za njihovo efikasno povezivanje ključna stabilna komunikacija i stalni nadzor stanja u mreži.

Aplikativni sloj zamišljen je kao sistem više povezanih podsistema, među kojima su DERMS, zadužen za upravljanje mrežnim ograničenjima i sigurnost sistema, i virtuelna elektrana kao agregator svih resursa unutar određenog traforeona.

Razvojna mapa projekta predviđa pet faza: pilot implementaciju baterijskih sistema i punjača za električna vozila; optimizaciju i napredno upravljanje resursima; širenje projekta na veći broj trafostanica; formiranje virtuelne elektrane objedinjavanjem resursa u centralnu platformu; te tržišnu integraciju i monetizaciju fleksibilnosti kroz smanjenje vršnih opterećenja, balansiranje sistema i razvoj novih poslovnih modela.

Kasalica je rekao da će se uspjeh projekta mjeriti tehničkim, operativnim, ekonomskim i društvenim efektima, uključujući unapređenje rada mreže, veću digitalizaciju i podršku energetskoj tranziciji Crne Gore. "Prozjumeri, baterije i punjači za električna vozila već imaju vrijednost, ali njihova puna sistemska vrijednost nastaje tek kada se povežu, mjere i koordinisano upravljaju", poručio je Kasalica.