Društvo
EP usvojio stroža pravila za migrante sa širim ovlašćenjima za pritvaranje i deportaciju izvan EU
Evropski parlament usvojio je stroža pravila o migracijama koja omogućavaju šira ovlašćenja za pritvaranje migranata i uspostavljanje centara za deportaciju van granica EU.
Evropski parlament je usvojio stroža pravila o migracijama koja vlastima daju znatno šira ovlašćenja za pritvaranje migranata i omogućavaju uspostavljanje centara za deportaciju izvan teritorije EU. Glasanje u Strazburu završeno je rezultatom 418 prema 218, čime je uklonjena jedna od posljednjih prepreka reformi koje su prošle kroz dug i složen zakonodavni proces EU.
Odluka je izazvala podjele među poslanicima – desnica i krajnja desnica su je pozdravili aplauzom, dok su predstavnici ljevice uzvikivali „sram vas bilo“. Organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro su kritikovali ove promjene.
Evropski komesar za migracije Magnus Bruner izjavio je: „Ova uredba svima poručuje da smo mi, a ne krijumčari ljudi, ti koji odlučuju ko može da ostane u Evropskoj uniji, a ko mora da ode.“
Novi propisi omogućavaju državama da otvore "centre za povratak" van teritorije EU, u koje bi mogli biti upućivani migranti bez prava boravka u Uniji. Više država, uključujući Dansku, Austriju, Grčku, Njemačku i Holandiju, razmatra takvu mogućnost. Grčki premijer Kirijakos Micotakis rekao je: „Naš cilj je da prve sporazume o uspostavljanju ovih centara zaključimo tokom 2026. godine, kako bi postali operativni od 2027. godine.“
Većina država EU podržala je inicijativu da se sredstva iz budžeta EU koriste za finansiranje ovih centara, dok su se Francuska i Španija usprotivile.
Nove mjere uvode strogu obavezu da migranti kojima je određen progon iz zemlje napuste teritoriju i sarađuju sa vlastima. Oni koji odbiju, predstavljaju bezbjednosni rizik ili bi mogli da pobjegnu, mogu biti pritvoreni do dvije godine. Ove odredbe izazvale su oštre reakcije organizacija za ljudska prava i političara ljevice.
Marija Niman iz organizacije Karitas upozorila je da bi promjene mogle dovesti do „stigmatizacije i kriminalizacije migranata, dodatno podstičući polarizaciju u trenutku kada su našim društvima hitno potrebni veća kohezija i jedinstvo.“
Prema novim pravilima, vlasti će imati pravo da pretresaju državljane trećih zemalja, njihove domove i druge relevantne prostorije, kao i da privremeno oduzimaju lične stvari u postupcima povratka migranata bez regularnog statusa boravka.
Alesandro Zan iz Progresivne alijanse socijalista i demokrata ocijenio je reformu kao „mračno poglavlje za Evropu“ i upozorio na „prisilne deportacije, invazivne provjere i normalizaciju pritvaranja ljudi koji nisu počinili zločin“.
Pristalice reforme tvrde da bi "centri za povratak" mogli olakšati deportacije i djelovati kao sredstvo odvraćanja za neregularne migrante, dok kritičari ukazuju na probleme sa sličnim projektima i rizik od pravnih "crnih rupa" u kojima bi migranti ostajali bez adekvatne zaštite.
Iskra Kirova iz organizacije Hjuman rajts voč istakla je da bi "centri za povratak" mogli funkcionisati kao pritvorski centri van EU, te da su o takvim aranžmanima vođeni razgovori sa državama sa problematičnim ljudskim pravima, poput Ruande ili Uzbekistana.
Za stupanje zakona na snagu potrebno je još formalno odobrenje država članica, koje su ga već privremeno podržale. Većina novih mjera primjenjivaće se odmah nakon konačnog usvajanja, dok će pojedine odredbe početi da važe 12 mjeseci kasnije.