Politika
Eliminacioni bodovni pragovi kao primjer prekoračenja ovlašćenja Centralne izborne komisije
Proces transformacije Državne izborne komisije u Centralnu izbornu komisiju suočava se sa brojnim problemima, uključujući samoinicijativno uvođenje eliminacionih bodovnih pragova, što pravnik Muhamed Đokaj smatra prekoračenjem zakonskih ovlašćenja.
Proces transformacije Državne izborne komisije (DIK) u Centralnu izbornu komisiju (CIK) umjesto reformske prekretnice postao je institucionalni i pravni lavirint. Javni poziv za izbor predsjednika i članova CIK-a raspisuje se već peti put, što ukazuje na duboke sistemske probleme u radu Komisije. Konkursi propadaju jer prijavljeni kandidati ne zadovoljavaju kriterijume, a javnost postavlja pitanja o zakonitosti, transparentnosti i stručnosti ocjenjivača.
Pravni ekspert i kandidat za predsjednika i člana CIK-a Muhamed Đokaj ističe da su eliminacioni bodovni pragovi (50 bodova za članove i 60 za predsjednika) koje je Komisija samoinicijativno uvela, klasičan primjer prekoračenja zakonskih ovlašćenja.
"Komisija može imati metodologiju kao tehnički instrument za vrednovanje kandidata, ali kada ta metodologija postane eliminacioni uslov, opterećuje postupak izbora. Zakon ne propisuje pragove od 50 i 60 bodova, a Komisija ne može stvoriti novi materijalni uslov koji nije bio poznat od početka. To je, po mom mišljenju, jedan od najspornijih dijelova postupka," kaže Đokaj.
On naglašava da nijedan kandidat ne smije biti eliminisan na osnovu pravila koja nisu bila jasno i javno poznata prije početka postupka, što predstavlja prekoračenje nadležnosti Komisije.
Đokaj takođe ukazuje na pravne aspekte vezane za zaštitu ličnih podataka kandidata, jer bodovi povezani sa imenom i biografijom predstavljaju lične podatke koji moraju biti obrađeni u skladu sa zakonom i uz mogućnost pravne zaštite. Bez jasnog zakonskog osnova i transparentne procedure, dolazi do povrede Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On kritikuje i diferencijaciju unutar Komisije, posebno uvođenje posebnog praga za predsjednika CIK-a, što nije podržano zakonom i mijenja pravni položaj kandidata.
S obzirom na to da su kandidati uglavnom pravnici sa višedecenijskim iskustvom, Đokaj smatra da je problem u metodologiji ocjenjivanja i stručnosti ocjenjivača, a ne u kvalitetu kandidata.
"Onaj ko ocjenjuje mora imati jasne kriterijume, stručni autoritet i obavezu obrazloženja. Bez toga ocjenjivanje prelazi u diskreciju, a diskrecija bez obrazloženja može postati arbitrarnost," navodi Đokaj.
Takođe upozorava da bodovanje kandidata mora biti zakonito, transparentno i uz obrazloženje, jer neobrazloženi bodovi mogu negativno uticati na ugled kandidata bez mogućnosti pravne zaštite.
Đokaj ističe da manjak transparentnosti u radu Komisije, kao i završavanje sjednica samo zapisnicima bez pojedinačnih odluka, ugrožava pravo kandidata na pravni lijek i djelotvornu pravnu zaštitu.
On podsjeća da Ustav Crne Gore i Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuju pravo na pravni lijek i zaštitu privatnosti, što nije ispoštovano u ovom postupku.
"Zatvaranje sjednica za javnost i nepostojanje pojedinačnih obrazloženja otvara prostor za arbitrarnost i sumnju u javnosti," zaključuje Đokaj.