Ekološka katastrofa u Mostaru: Kakve posljedice udisanje dima s deponije ostavlja po zdravlje ljudi

U potpunosti je izgorjela reciklažna hala s kompletnim postrojenjima, a značajno je oštećena i mehanizacija. U javnosti se pojavila informacija i da je nastala milionska šteta. Situaciju na terenu dodatno komplikuje činjenica da gori smeće u dubljim slojevima deponije. Posljedice požara na deponiji najočiglednije su u kvalitetu vazduha koju Mostarci trenutno udišu.

Prema mjerenjima servisa IQAir u Mostaru je vazduh znatno zagađen. Kvalitet vazduha iznosi 122, a glavni zagađivač su PM2.5 čestice. S obzirom na to da gori smeće, tačnije specifični materijali u dubljim slojevima deponije, prisutna je ogromna zabrinutost građana. Dok se u Mostaru vodi bitka o tome ko je odgovoran za ovu ekološku katastrofu, postavlja se pitanje kakve će posljedice izgorjeli otpad ostaviti na zdravlje ljudi u ovom dijelu zemlje.

Prim. dr. Mahir Tokić, specijalista pulmolog iz Sarajeva govorio je o štetnosti gasova koji su uzrokovani požarom na deponiji, ali i o posljedicama po zdravlje ljudi. "Od plastike, otpadaka životinjskog i biljnog porijekla i drugih stvari. Šta je sve u pitanju i šta se može sve naći u vazduhu, to je sigurno nešto što izaziva u najmanju ruku iritaciju disajnih organa", kazao je.

Komentarisao je i vazduh koji je izuzetno zagađen i istakao da je to izuzetno opasno za najmlađe i za one koji imaju hronična oboljenja. "Vi udišete plinove. Udišete čestice zavisno od toga koja je njihova veličina. Vrlo su štetne one čestice koje su veličine od 2 do 10 mikrona. To su one PM čestice koje prodiru najdublje.

Drugo, zavisi i od sastava vazduha, da li je vlažan u tom dijelu. Ako govorimo samo o CO2, ako se spaja sa vodom, nastaće ugljična kisjelina kao jedna od supstanci koja je vrlo agresivna za sluznice. Ne govorim samo o sluznici disajnih organa, već uopšte cijelog organizma, kože, očiju. Tolika koncentracija tih štetnih materija u vazduhu je izuzetno opasna, pogotovo za najmlađe i za one koji već imaju određena hronična oboljenja, tipa hroničnog bronhitisa, hronične opstruktivne plućne bolesti, astme i kardiovaskularnih oboljenja", istakao je.

Naglasio je i da su u Mostaru trenutno visoke temperature što dodatno utiče na organizam. "U tom području je i temperatura vazduha izuzetno visoka. I ona, kao toplota direktno utiče na kompletan organizam. Pri toploti se šire sva tijela, pa tako i krvni sudovi i disajni organi. Sve to direktno pogoršava tu cjelokupnu sliku zdravstvenog stanja stanovništva, pogotovo onoga koje se nalazi u neposrednoj blizini tog područja.

A svakako ne možete to spriječiti, vjetar to raznosi daleko dalje, tako da je i to čitavo područje veoma rizično i ugroženo. Dalje, sagorijevanjem tog materijala, pitanje padavina i kiša, šta će od svega toga dospjeti u dublje slojeve zemlje, gdje će sigurno naići i na određene vode, pa će to dalje da se širi. Ljudi tu vodu koriste za zalivanje.

Vidite, direktno se odnosi na proizvode koji iz tog područja dolaze", kazao je. Govoreći o zdravstvenim posljedicama, istakao je da akutni simptomi kod dijela stanovništva mogu trajati pet do sedam dana, a u pojedinim slučajevima i do deset dana. Međutim, upozorio je da bi osjetljive kategorije stanovništva mogle trpjeti dugotrajnije zdravstvene posljedice.

Za kraj je podsjetio i da su se građani godinama žalili na odvoz otpada na ovu spornu deponiju, te da nije bilo adekvatne reakcije vlasti. Podsjećamo, gradonačelnik Mostara Mario Kordić danas je objavio da se požarište na deponiji Uborak više ne može gasiti vodom te da se kreće sa zasipanjem deponijskih polja. Kordić je potvrdio i informaciju da je prouzrokovana višemilionska šteta.