Politika
EK: Crna Gora u završnoj fazi pregovora sa EU, ali sa izazovima u pravosuđu i ekonomiji
Evropska komisija je u najnovijem izvještaju dala Crnoj Gori najveću ocjenu dosad, ali ukazuje na probleme u pravosuđu, korupciji i fiskalnoj održivosti.
Iako je Brisel u svom novom izvještaju dao Crnoj Gori dosad najveću ocjenu napretka na putu ka Evropskoj uniji (EU), a njegovi zvaničnici poručili da se približio kraja pregovora, državi je u tom dokumentu isporučen i niz kritika kojim je ukazano da su neke prilike u njoj još daleko od standarda te zajednice i da ima štošta da se uradi da bi se došlo na “evropske grane”.
Komisija je u izvještaju istakla da je Crna Gora ispunila sva završna mjerila i došla u finalnu fazu pristupnih pregovora, odnosno - da su “na papiru” svi uslovi ispunjeni. No, Brisel je naveo da u praksi postoji veliki broj problema koje je potrebno rješavati.
Manjak presuda za visoku korupciju jedna je od najvažnijih opaski, a što je i u prošlogodišnjem izvještaju označeno kao velika boljka. Osim toga, poručeno je da raste zabrinutost zbog snažnog spoljnog uticaja na medije u državi, kao i da bi nedavno najavljeni ekonomski program, “Euro model”, koji uključuje diferencirano povećanje minimalne zarade i ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, mogao predstavljati značajne rizike za održivost javnih finansija i eksterni bilans.
Brisel je konstatovao i da je budžetski deficit Crne Gore premašio ciljnu vrijednost za prošlu godinu, a da fiskalne ranjivosti i dalje postoje zbog visokog nivoa mandatornih troškova i velikih potreba za refinansiranjem duga.
Takođe, poručeno je da sprovođenje međudržavnih sporazuma s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugim zemljama ne smije biti u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki.
Za razliku od prošle godine, kad je ocijenjeno da kvalitet optužnica nije bio na željenom nivou, Komisija je ove godine kazala da je on “značajno unaprijeđen”. Pohvaljen je i rad tužilaštva, uz ocjenu da je ostvaren napredak u reformi pravosuđa, procesuiranju ratnih zločina i borbi protiv korupcije, ali da su i dalje neophodni snažnija institucionalna nezavisnost, bolji kadrovski i infrastrukturni kapaciteti i dosljednija primjena zakona.
Izvještaj izražava zabrinutost zbog procesne dosljednosti sudskih odluka i institucionalne stabilnosti Javnog servisa zbog dugotrajnih sudskih postupaka i različitih sudskih odluka u vezi s imenovanjem generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. Takođe, navodi da bi i izvršna i zakonodavna vlast trebalo da se uzdrže od postupanja kojima se narušava načelo podjele vlasti.
Izvještaj EK obuhvata period od septembra 2025. do septembra ove godine.
Viša saradnica na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore Ana Nenezić ističe da izvještaj sadrži snažnu pozitivnu političku poruku koja daje podstrek Crnoj Gori da okonča pregovore do kraja godine, ali i precizno ukazuje na ono što još nije urađeno, naročito u oblasti vladavine prava.
"EK pozitivno ocjenjuje ustavne i zakonodavne reforme usmjerene na jačanje nezavisnosti pravosuđa, unapređenje institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije i napredak u procesuiranju složenih predmeta. Međutim, istovremeno upozorava da je broj pravosnažnih osuđujućih presuda za visoku korupciju i dalje nizak, da krivični postupci predugo traju i da institucije koje bi trebalo da budu nosioci borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala još nemaju odgovarajuće kadrovske, finansijske i tehničke kapacitete", navodi Nenezić.
Izvještaj ukazuje da su prostorni uslovi u kojima rade Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje i dalje znatno ispod minimalnih evropskih standarda, što onemogućava efikasan rad.
Nenezić upozorava i na političke pritiske na pravosuđe i javne napade visokih funkcionera na predstavnike tužilaštva, naglašavajući da nezavisnost pravosuđa ne može zavisiti od političkih zadovoljstava.
U dokumentu se navodi da je nakon hapšenja bivše ministarke Vesne Bratić rukovodstvo Skupštine, na čelu sa šefom parlamenta Andrijom Mandićem, javno kritikovalo rad Državnog tužilaštva, što je dovelo do podnošenja pritužbe Tužilačkom savjetu. Tužilački savjet je utvrdio da takve izjave predstavljaju miješanje u nezavisnost državnog tužioca.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk kaže da su pozitivne ocjene EK dijelom rezultat političke odluke da se pregovori završe do kraja godine, zbog čega su neke ocjene bolje, a kritike blaže nego što bi bile u drugim okolnostima.
Muk podsjeća da su usvojene izmjene Ustava kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i izmjene zakona o Sudskom savjetu, Državnom tužilaštvu i Specijalnom državnom tužilaštvu. Takođe, u Skupštini su obavljena dva od tri potrebna glasanja o izmjenama koje ukidaju imunitet predsjednika Vlade i ministara za krivična djela povezana s korupcijom.
On navodi da izvještaj ukazuje na potrebu unapređenja efikasnosti, manjak kadra u institucijama za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i na izazove u oblasti pranja novca.
Ana Nenezić dodaje da EK ponovo ukazuje na potrebu profesionalizacije javne uprave, smanjenja broja vršilaca dužnosti i primjene zapošljavanja zasnovanog na stručnosti, što su problemi koji se godinama ponavljaju.
Takođe, Komisija upozorava na kvalitet zakonodavnog procesa, navodeći da je Crna Gora usvojila veliki broj zakona bez uključivanja zainteresovane javnosti i civilnog društva.
"Pitanje je kako će se primjenjivati sve one novine koje sadrže nova zakonska rješenja, a o kojima javnost ne zna gotovo ništa. Ovdje je posebno indikativno što Komisija, s jedne strane, konstatuje postojanje formalno povoljnog okruženja za djelovanje civilnog društva, a s druge upozorava na nedovoljno uključivanje nevladinih organizacija u donošenje odluka", zaključila je Nenezić.