EK: Crna Gora u završnoj fazi pregovora sa EU, ali malo presuda za visoku korupciju i zabrinutost zbog uticaja na medije

Evropska komisija (EK) u svom izvještaju navodi da je Crna Gora ostvarila dobar napredak u pravosuđu, ali da je neophodno nastaviti jačati njegovu nezavisnost, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i slobodu medija. Broj pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije i dalje je nizak i mora se povećati.

Crna Gora je ispunila sva završna mjerila i dostigla završnu fazu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, ali je važno održati politički konsenzus i tempo reformi kako bi pripreme za članstvo bile završene na vrijeme.

U izvještaju se ističe rast zabrinutosti zbog snažnog spoljnog uticaja na medije, dok su najranjivije društvene grupe i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

"Dugotrajna suđenja i česta odlaganja ročišta ostaju problemi u procesuiranju organizovanog kriminala", navodi se.

Značajna dostignuća rezultat su kontinuirane političke posvećenosti crnogorskih vlasti evropskim integracijama i sprovođenju reformi. EK poručuje da je važno održati trenutni zamah kroz saradnju svih političkih partija.

Nakon usvajanja izmjena zakona o izboru predsjednika, odbornika i poslanika, te finansiranju političkih subjekata, pravni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa evropskim i međunarodnim demokratskim standardima.

Potrebni su dodatni napori za sprovođenje preporuka OEBS/ODIHR i GRECO, a postupak imenovanja članova Centralne izborne komisije je u toku.

Skupština Crne Gore uglavnom djelotvorno ostvaruje svoja ovlašćenja, uključujući kontrolu izvršne vlasti i učešće u zakonodavnom procesu. Nakon međupartijskog sporazuma u julu 2026. godine, usvojene su ustavne izmjene koje jačaju nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta i Centralne banke.

Skupština je završila izbornu reformu, usvojila izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uspostavila međupartijska nadzorna tijela, imenovala sudije Ustavnog suda i usvojila zakone povezane sa pristupanjem EU.

Opozicione partije su obustavile saradnju sa Vladom u septembru nakon saučešća predsjednika Skupštine sinu osuđenog ratnog zločinca, a pokušaj smjene predsjednika Skupštine u oktobru nije uspio.

Zakonodavni proces se i dalje u velikoj mjeri oslanja na hitne procedure, posebno za zakone povezane sa EU.

Institucije za evropske integracije su uspostavljene i koordiniraju pristupne pregovore na zadovoljavajući način.

Vlada je postavila pristupanje EU kao centralni cilj i sprovela politike u stabilnom okruženju uprkos izlasku jedne partije iz koalicije.

Preduzeti su koraci za jačanje zakonodavnog okvira uloga izvršne vlasti, uključujući usvajanje Zakona o Vladi koji treba da odobri Skupština.

Civilno društvo uglavnom djeluje u podsticajnom okruženju, a učešće u kreiranju javnih politika je formalno institucionalizovano, ali ponekad samo proceduralno.

Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija obnovio je rad u decembru 2025. godine.

Praksa objavljivanja javnih poziva za finansiranje projekata civilnog društva nije dosljedna u svim ministarstvima.

Crna Gora je ostvarila dobar napredak u reformi javne uprave, usvajanjem važnih zakona i podzakonskih akata.

Preporučuje se dalji rad na jačanju upravljanja ljudskim resursima, redovnom popunjavanju radnih mjesta i primjeni novog okvira kompetencija.

Potrebno je ojačati koordinaciju reforme javne uprave, efikasno sprovoditi Zakon o slobodnom pristupu informacijama i uspostaviti funkcionalan sistem upravnog nadzora.

Takođe, treba ojačati profesionalnu državnu službu zasnovanu na zaslugama i stručnosti, smanjiti broj imenovanja vršilaca dužnosti i nestandardnih oblika zapošljavanja, te unaprijediti planiranje i praćenje ljudskih resursa.

Crna Gora treba da obezbijedi djelotvornu primjenu srednjoročnog budžetskog okvira, uključujući usvajanje relevantnih podzakonskih akata i metodologija.

U oblasti pravosuđa i temeljnih prava (Poglavlje 23), Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti i ostvarila je napredak.

Potrebno je posvetiti pažnju sprovođenju zakonodavnih reformi i jačanju kapaciteta u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i temeljnih prava.

Usvojene su izmjene Ustava koje jačaju nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta u skladu sa preporukama EU i Venecijanske komisije.

Usvojeni su i izmjene zakona o Sudskom savjetu, Državnom tužilaštvu i Specijalnom državnom tužilaštvu, koje obuhvataju preporuke EK, Venecijanske komisije i GRECO-a.

Imenovani su sudije Ustavnog suda, čime je obezbijeđen njegov puni sastav i ojačano funkcionisanje.

Imenovani su članovi Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, što je doprinijelo efikasnijem radu tih tijela.

Institucionalna stabilnost i rukovođenje Vrhovnim sudom i tužilaštvima su unaprijeđeni kroz reforme.

Preporuke EK iz prošle godine su uglavnom sprovedene.

U narednoj godini potrebno je obezbijediti djelotvornu primjenu ustavnih izmjena kroz usklađivanje zakonodavstva i imenovanje članova Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Crna Gora treba da nastavi jačati nezavisnost pravosuđa i obezbijediti potpunu primjenu strateškog i zakonskog okvira u skladu sa pravnom tekovinom EU.

Preporučuje se nastavak unapređenja efikasnosti pravosudnog sistema, uključujući jačanje kadrovskih, finansijskih, infrastrukturnih i informaciono-komunikacionih kapaciteta, te primjenu Plana racionalizacije sudskog sistema i Strategije digitalizacije pravosuđa.