ECB podigla kamatne stope kako bi spriječila rast inflacije izazvan ratom

Ovo je prvo povećanje kamatnih stopa među vodećim svjetskim centralnim bankama kao odgovor na novi energetski šok. Odluka dolazi samo sedmicu prije nego što o monetarnoj politici budu odlučivale američke Federalne rezerve, Banka Japana, Banka Engleske i druge važne finansijske institucije.

Potez ECB-a bio je očekivan, jer je inflacija u eurozoni, koju čini 21 država, već premašila tri odsto, što je znatno iznad ciljanih dva odsto. Istovremeno, privredni rast ostaje slab, pa su ekonomisti podijeljeni oko toga da li je pooštravanje monetarne politike u ovom trenutku opravdano.

Ipak, članovi Upravnog savjeta ECB-a jednoglasno su podržali odluku o povećanju kamata. Uz to, banka je korigovala svoje prognoze, predviđajući veću inflaciju u ovoj i narednoj godini, dok su očekivanja ekonomskog rasta smanjena.

U saopštenju ECB-a navodi se da rat na Bliskom istoku stvara dodatne inflatorne pritiske te da je povećanje kamata opravdano u različitim mogućim scenarijima razvoja energetske krize.

Ovo je prvo povećanje kamatnih stopa od septembra 2023. godine, a referentna depozitna stopa ECB-a sada iznosi 2,25 odsto, umjesto dosadašnjih dva odsto.

Većina ekonomista očekivala je ovakvu odluku, smatrajući da joj je glavni cilj da spriječi rast inflacionih očekivanja i očuva kredibilitet ECB-a, koji je bio kritikovan zbog sporog reagovanja na nagli rast cijena nakon pandemije 2022. godine. Neki analitičari ovu odluku nazvali su „preventivnim povećanjem kamata“, odnosno mjerom opreza koja bi mogla biti poništena ukoliko inflacija oslabi.

Predsjednica ECB-a Kristin Lagard odbacila je takvu ocjenu.

„To nije način na koji smo vodili raspravu“, rekla je na konferenciji za medije, dodajući da će ECB pažljivo pratiti sve posljedice ovog velikog energetskog šoka i da će buduće odluke zavisiti od novih ekonomskih podataka.

Finansijska tržišta sada očekuju još dva povećanja kamatnih stopa tokom narednih godinu dana, pri čemu bi prvo moglo uslijediti već u septembru. Međutim, dio analitičara smatra da će dalja povećanja biti ograničena.

Glavni evropski ekonomista Deutsche banke Mark Vol ocijenio je da postoje rizici i po inflaciju i po privredni rast.

„Inflacija bi mogla dodatno porasti, ali istovremeno postoji i rizik od slabijeg ekonomskog rasta. Očekujem još jedno povećanje u septembru, a nakon toga vjerovatno kraj ciklusa“, rekao je Vol.

ECB povećala procjene inflacije

Prema novim projekcijama ECB-a, inflacija bi ove godine trebalo da iznosi oko tri odsto, da se 2027. spusti na 2,3 odsto, a 2028. dostigne ciljanih dva odsto.

Istovremeno su smanjene procjene ekonomskog rasta za 2026. i 2027. godinu, dok su prognoze za 2028. neznatno poboljšane.

Iako su građani, kompanije i investitori korigovali svoja očekivanja u vezi s rastom cijena, srednjoročna inflaciona očekivanja i dalje ostaju relativno blizu ciljanog nivoa ECB-a i znatno su niža nego nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Nijesu svi ekonomisti uvjereni da je povećanje kamata opravdano. Dio njih upozorava da ECB rizikuje da dodatno uspori ekonomiju koja već trpi posljedice sukoba povezanih s Iranom.

Glavni ekonomista UBS Global Wealth Managementa Pol Donovan smatra da ECB pravi grešku i da previše razmišlja kroz prizmu inflacionog talasa iz 2022. godine, koji je uslijedio nakon pandemije.

Analiza Rojtersa pokazala je da je samo oko 40 odsto kompanija u eurozoni izvan finansijskog sektora podiglo cijene ili planira da to učini, što je približno upola manje nego tokom energetske krize izazvane ratom u Ukrajini.

Slično mišljenje ima i glavni ekonomista Berenberga Holger Šmiding , koji smatra da je riječ o pogrešnom potezu zbog stagnacije na tržištu rada i slabe potrošačke tražnje.

Prema njegovim riječima, aktuelni rast cijena vjerovatno će biti privremen i neće prerasti u dugotrajan inflacioni problem koji bi zahtijevao više kamatne stope.

S druge strane, ECB posljednjih mjeseci sve snažnije zagovara restriktivniju monetarnu politiku. Glavni ekonomista banke Filip Lejn upozorio je da bi energetski šok povezan s Iranom mogao imati šire posljedice od krize izazvane ratom u Ukrajini, jer utiče na globalna energetska tržišta, a ne samo na Evropu.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

Sve manje Šveđana želi uvođenje eura, pokazuju ankete

EU predlaže disciplinski postupak protiv Bugarske zbog prekomjernog deficita

ECB bi mogla da poveća kamatne stope u junu čak i ukoliko bude postignut mirovni sporazum sa Iranom

Tramp rekao za Fortune da će možda morati da sačeka smanjenje kamatnih stopa dok se rat sa Iranom ne završi