Društvo
Dvije decenije od obnove nezavisnosti: Izazovi i perspektive građanske Crne Gore
Obilježavanje 20 godina od obnove crnogorske državnosti pruža priliku za preispitivanje građanskog modela države, njegovih uspjeha i izazova u očuvanju zajedničkog identiteta i integracije različitih etničkih zajednica.
Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, ostaje zadatak da se nastavi gradnja države zasnovane na građanskim vrijednostima jednakosti, slobode i prava na različitost. Ove ideje nisu samo politički izbor, već civilizacijska vrijednost koju treba ostvariti.
Crna Gora je heterogeno društvo bez jasne etnonacionalne većine, što je dovelo do uspostavljanja građanskog modela države koji se temelji na državljanstvu i lojalnosti državi, a ne na etničkoj pripadnosti. Ipak, nakon političkih promjena 2020. godine i povlačenja etnonacionalnih zajednica u svoje okvire, postavlja se pitanje ispravnosti tog modela.
Dvije su glavne zablude u vezi sa građanskim konceptom: da je on anacionalan i da znači odsustvo zajedničkog identiteta. Naprotiv, građanski model uključuje pravo na etničko i vjersko samoodređenje i zahtijeva postojanje zajedničkog političkog i simboličkog okvira, uključujući institucije, ustav, zastavu i himnu.
Iako je građanski koncept institucionalno izgrađen, on nije uspio u potpunosti razviti osjećaj zajedništva koji nadilazi etničke i vjerske identitete. Emotivna vezanost za državu je neophodna, a njeno odsustvo dovodi do jačanja etnonacionalnih i vjerskih lojalnosti.
Paradoks je u tome što su druge etnonacionalne zajednice razvijale svoje identitetske narative i institucije, dok je crnogorski identitet često bio pozivan na uzdržanost u ime građanskog ideala. Pitanja kao što su normiranje crnogorskog jezika ili status Crnogorske pravoslavne crkve često su tretirana kao nacionalistički projekti, što je dovelo do institucionalne i simboličke slabosti crnogorskog identiteta.
Podaci pokazuju da podrška nezavisnosti raste, ali nije još dostigla konsenzus među svim zajednicama, naročito među Srbima, gdje je podrška porasla sa 11,4% 2016. na 37,2% 2023. godine.
Crna Gora ostaje ranjiva na spoljne uticaje koji bi mogli redefinisati državu u etnonacionalni model podjele moći, što bi ugrozilo njenu stabilnost.
Zadatak je očuvati i razvijati građansku političku zajednicu zasnovanu na ustavnim principima, ali i omogućiti crnogorskoj etnonacionalnoj zajednici da slobodno razvija svoj identitet, što je pretpostavka stabilne građanske države.
Uprkos izazovima, Crna Gora je danas na boljem putu nego 2006. godine, sa brojnim ostvarenjima i razlogom za ponos, što potvrđuju okupljanja različitih identiteta i uvjerenja širom zemlje na dan obnove nezavisnosti.