Dvadeset godina crnogorskog sporta: Rezultati bez sistema

Dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore obilježeno je i kroz priču o sportu, oblasti koja je u prethodne dvije decenije donijela brojne uspjehe i promociju države.

U organizaciji Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, u saradnji sa Balkanskim centrom za nauke i inovacije, održana je panel diskusija na kojoj su govorili proslavljeni crnogorski sportisti Marija Jovanović, Draško Brguljan, Igor Vušurović, Vlado Šćepanović i drugi.

Sa panela je poručeno da je postignuto mnogo, ali da je trebalo više raditi na stvaranju sistema koji podržava trenere i mlade sportiste.

"Bolje je nego 2006. godine, a da li može bolje - naravno da može. Mislim da prije svega imamo problem u stručnom kadru, posebno sa trenerima fizičke spreme, sa trenerima koji će da obučavaju i da vode računa o djeci, jer mislim da tu baš debelo zaostajemo za nekim većim reprezentacijama", kazao je vaterpolista Draško Brguljan.

Igor Vušurović je istakao da sport nije samo igra i rezultati, već i ogledalo društvenih i političkih prilika.

"Nama političari vode sport, vode i život. Sport i etika nisu u suprotnosti, a etika i politika su dijametralno suprotne stvari. Zato ljudi koji nikad nisu bili u sportu na sport utiču kroz politiku. Nemaju sportski bekgraund da kažu politici - ‘ne možete’. A to mogu ljudi koji sjede ovdje, koji su nezavisni. Nas nema nigdje, ali želimo dobro ovoj zemlji", rekao je Vušurović.

Posebno je istaknuta 2012. godina, kada su rukometašice osvojile olimpijsko srebro i evropsko zlato.

"Ta 2012. godina bila je više od sportskih rezultata. To je godina kada smo stali rame uz rame sa najvećim svjetskim silama. Evropsko zlato i olimpijsko srebro nisu promijenili samo status rukometa u Crnoj Gori, već samopouzdanje čitave države. I to je ono na što sam posebno ponosna i što ističem uvijek – pokazale smo da je moguće stvarati uspjehe, jer postoji primjer da je to već neko uradio", istakla je Mara Jovanović.

Paraolimpijske medalje donijele su Filip Radović i drugi sportisti.

"Razvoj modernog paraolimpizma u Crnoj Gori poklopio sa obnovom nezavisnosti – 2006. nas troje sportista, pod vođstvom Igora Tomića, krenulo je na put u nepoznato. Nismo mogli ni da slutimo kojom će brzinom to da ide i koliko će da traje. Prije dvadeset godina bilo je nas troje, a sada praktikujemo 13 od 26 paraolimpijskih sportova", podsjetio je Miloš Ranitović.

Vlado Šćepanović je naglasio razliku u razvoju sporta između 2006. i 2026. godine.

"Put do reprezentacije i velikog takmičenja nije lak. Nosioci igre reprezentacije su domaći igrači, tako da mi i institucionalno i sportski i u svakom pogledu, moramo da napravimo sistem. Sistem pravi čovjeka – loš sistem napraviće lošeg čovjeka, dobar sistem napraviće dobrog čovjeka. Nadam se da ćemo ući u Evropsku uniju vrlo brzo, da vidimo koji su to sistemi koji dovode do pravih rezultata. I ne pričam samo o sportu, već generalno o životu", poručio je Šćepanović.

Učesnici panela saglasni su da su veća ulaganja, bolji uslovi i sistemska podrška ključni izazovi za budućnost crnogorskog sporta.