Društvo
Država planira legalizaciju devastacije obale u Krašićima
Obala Krašića pretvorena je u niz privatnih objekata, a država razmatra kako da dio te devastacije legalizuje, dok odgovorni za posljedice urbicida ostaju nepoznati.
Obala Krašića pretvorena je u niz privatnih zidova, ponti i objekata, od kojih su neki gotovo u moru, a država sada razmatra kako da dio tog haosa legalizuje. Zoran Đukanović, vlasnik ugostiteljskog objekta u Krašićima, ističe da je 2011. godine na parceli uz kamenitu obalu bilo prazno, bez ijedne kuće, dok danas gotovo da nema pogleda na more zbog višespratnih objekata koji mijenjaju lice naselja.
"Prošle godine imao sam duplo manje turista nego pretprošle, a ove ih imam još duplo manje", kaže Đukanović, smatrajući da je devastacija prostora razlog za izostanak gostiju.
Uz obalu su vile čiji temelji stoje u moru, a nedovršeni objekti godinama propadaju na pontama. Kupači se kupaju pored zarđalih gelendera i betonskih konstrukcija koje nikada nisu završene. Višespratni objekti različitih stilova dominiraju pejzažom, od luksuznih vila do betonskih zgrada i staklenih kompleksa.
Temelji urbanističke tragedije postavljeni su usvajanjem Državne studije lokacije "Sektor 29 - Krašići" 2009. godine, koja je dozvolila urbanizaciju prostora uz more pod određenim uslovima. Međutim, kupci placeva su gradili više spratova i kvadrata nego što je bilo predviđeno.
Ministarstvo prostornog planiranja (MDUP) donijelo je 2025. rješenja o rušenju nelegalnih objekata, ali ona nisu sprovedena jer se čeka na usvajanje Zakona o legalizaciji bespravnih objekata. "Pravo na legalizaciju imaće objekti koji su evidentirani na tom orto-foto snimku, ukoliko ispunjavaju uslove propisane Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata", navode iz MDUP-a.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović smatra da je na primjeru Krašića zakazao cjelokupan sistem upravljanja prostorom i obalom, te da je odgovornost počela od odluke iz 2009. godine da se obala urbanizuje. "Počelo je izdavanje građevinskih dozvola ljudima, investitorima, privatnicima i firmama koje su ogradile obalu i onemogućile ostvarivanje javnog interesa, odnosno slobodan pristup obali mještanima i gostima Krašića. To je lako dokazivo", kazao je Komnenović.
On upozorava da betonizacija ne ugrožava samo pristup obali, već i turizam kao glavnu privrednu granu Tivta. "Betonizacija vodi potpuno suprotnom efektu - turistički proizvod više neće biti zaštićen i nikoga neće interesovati da dolazi u Tivat", dodao je.
Lokalna uprava pokušava da riješi problem šetališta Lungo Mare, ali projekat je zastao zbog sudskog spora sa vlasnicima nelegalnih objekata. Komunalna policija i inspekcija reagovale su u okviru svojih nadležnosti, ali problem pristupa obali i dalje postoji.
Mještani poput Emice Stefanović ističu da su u Krašićima prekršeni svi mogući zakoni i međunarodne konvencije. "Za ovo što je učinjeno na ovom prostoru bi neko trebalo da odgovara", kaže Stefanović.
Zoran Đukanović dodaje: "Srbi, Francuzi, Englezi, Njemci, svi su dolazili. Ovo je prva godina da ja nijesam u maju i junu imao goste. Neće više da dođu. Pitaju: šta da tražimo u Krašićima? Nemamo gdje da se okupamo. I to je tačno. Ovi što imaju ponte dolje su poređali ležaljke. Niko ne može da prođe više."