Društvo
Država odbacila tužbu Prve banke zbog policijske akcije, Aco Đukanović traži šest miliona
Prva banka nije dokazala nezakonito postupanje policije niti nastanak štete nakon akcije u februaru, navodi zaštitnik imovinsko-pravnih interesa u odgovoru na tužbu.

Prva banka, čiji je najveći pojedinačni akcionar Aco Đukanović, tužila je državu zbog policijske akcije od 27. februara, kada su službenici Uprave policije pretresali stan u zgradi u kojoj se nalazi i poslovnica banke. Zahtijevaju šest miliona eura zbog, kako tvrde, materijalne i nematerijalne štete.
Međutim, kancelarija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u odgovoru na tužbu navodi da banka nije dokazala nezakonito postupanje policijskih službenika, nastanak štete niti uzročno-posljedičnu vezu između policijske akcije i navodnih poslovnih gubitaka.
"U konkretnom, povlačenje depozita ne može se poistovjetiti sa nastankom štete, jer je depozit obaveza banke prema klijentu, a ne njena imovina", navodi se u odgovoru.
Država ističe da banka nije dostavila relevantnu dokumentaciju koja bi potvrdila da su povlačenje depozita, gubitak prihoda i narušavanje povjerenja klijenata neposredna posljedica policijske akcije. Takođe, nije dostavljena analiza kretanja depozita, izjave klijenata niti dokazi da su sredstva trajno izgubljena za banku.
Zaštitnik naglašava da eventualna šteta može postojati u obliku izgubljene dobiti, ali da banka mora dokazati da bi novac ostao u banci i bio plasiran, kao i da je policijska akcija izazvala odliv depozita.
Takođe, država osporava tvrdnje banke da su policijski službenici postupali nezakonito, navodeći da je policija djelovala po sudskoj naredbi i da nije pretresala poslovne prostorije banke.
Zahtjev banke za milion eura nematerijalne štete zbog navodnog narušavanja poslovnog ugleda i reputacije takođe je osporen jer banka nije ponudila konkretne dokaze o stvarnoj šteti ili gubitku poslovnih partnera i klijenata.
"Tužena ne može odgovarati za način izvještavanja medija, sadržaj medijskih objava niti eventualne interpretacije događaja od strane trećih lica", navodi se u odgovoru.
Zaštitnik zaključuje da se postojanje reputacione štete ne može zasnivati samo na pretpostavci da je prisustvo policije kod građana izazvalo utisak o istrazi protiv banke.
"Svaka tvrdnja o povredi reputacije privrednog društva mora biti zasnovana na posebno uvjerljivim dokazima stvarne štete", navode iz kancelarije zaštitnika.