Društvo
Dr Enisa Kujundžić: Vrela hrana u plastici je tempirana bomba za organizam
Specijalistkinja higijene dr Enisa Kujundžić upozorava na opasnosti gotovih obroka iz plastike, ističući da ultra-prerađena hrana povećava unos skrivenih kalorija i štetnih materija.
Dok se u domaćim kuhinjama tradicionalni šporet sve češće mijenja za plastičnu ambalažu i brzi komfor, statistike opominju – nikada nijesmo lakše dolazili do hrane, a brže gubili zdravlje.
Dr Enisa Kujundžić, specijalistkinja higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, objašnjava da rjeđe kuvanje kod kuće povećava oslanjanje na gotovu, restoransku i ultra-prerađenu hranu, koja je energetski gušća, slanija, masnija i slađa, te slabije zasićuje.
Jedna klinička studija pokazala je da su ispitanici na ultra-prerađenoj ishrani unosili oko 500 kilokalorija dnevno više nego oni na domaćoj hrani, što je dovelo do dobijanja na težini u samo dvije sedmice.
Kod gotovih obroka iz supermarketa najveći problem su skriveni unosi iz ulja, zaprški, pavlake, soseva, majoneza i šećera. Domaći i komercijalni pasulj mogu izgledati identično, ali nutritivno se znatno razlikuju.
Crna Gora ne zaostaje za globalnim trendovima epidemije gojaznosti, a problem nije samo u manjku fizičke aktivnosti, već i u okruženju koje favorizuje prerađenu hranu sa velikim količinama soli i šećera.
Hrana u toplim vitrinama je mikrobiološki sigurna ako se poštuju higijenski i temperaturni protokoli, ali termička obrada smanjuje sadržaj vitamina C, folata i dijela vitamina B grupe. Minerali poput kalcijuma i gvožđa ostaju, osim ako se voda od kuvanja ne baci.
Plastika nije inertan materijal i iz nje se oslobađaju hemikalije poput bisfenola A (BPA) i ftalata, naročito kada je hrana vrela, masna ili kisela. Kvalitetnija ambalaža nosi oznaku BPA free, ali ne sve posude imaju tu oznaku.
Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je 2023. pooštrila procjenu rizika BPA i usvojila zabranu njegovog korišćenja u materijalima za kontakt s hranom. Ftalati lakše migriraju u masnu hranu, a plastični premaz u papirnim čašama za kafu takođe otpušta štetne materije.
Dr Enisa Kujundžić savjetuje da se za kupovinu gotovih obroka koristi vlastita staklena ambalaža jer migracija štetnih materija iz plastike ne može biti spriječena.
Kod djece, rani kontakt sa intenzivnim, vještačkim ukusima iz prerađene hrane programira metabolizam i ukus, otežavajući prihvatanje prirodnih ukusa i povećavajući rizik od dijabetesa i hroničnih bolesti.
Restoranska i gotova hrana često je ukusnija zbog kombinacije velike količine masnoća, soli i skrivenih šećera, što stimuliše receptore u mozgu i prikriva lošiji kvalitet sirovina. Kontinuirana konzumacija takve hrane otupljuje čula za prirodne ukuse.
Povratak domaćoj, kontrolisanoj kuhinji smatra se najboljom investicijom u dugovječnost.