Kultura
Dokumentarac o Spomeniku revolucije na Petrovoj gori premijerno u Podgorici
Reditelj Mladen Ivanović u filmu „Spomenik revolucije“ prati život i propadanje jednog od najznačajnijih spomenika bivše Jugoslavije, koji simbolizuje kolektivno sjećanje i vrijednosti. Film će biti prikazan na UnderhillFestu u Podgorici.
Reditelj Mladen Ivanović opisuje susret sa Spomenikom na Petrovoj gori kao „ljubav na prvi pogled“. Njegov novi dokumentarni film „Spomenik revolucije“ prati ovaj arhitektonski gigant, koji je svjedok vizije društva i njegovog posrnuća. Film će biti premijerno prikazan u Podgorici, na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma UnderhillFest, u Njegoševom parku, u 21.30 časova.
"Spomenik ustanka naroda Banije i Korduna jedan je od najznačajnijih spomenika ikada izgrađenih na prostoru bivše Jugoslavije. Prateći slučajne i manje slučajne posjetioce, kroz višegodišnje snimanje, film bilježi njegovo postepeno propadanje, koje u prenesenom značenju ne predstavlja samo nestanak jednog spomenika, već i eroziju kolektivnog sjećanja i vrijednosti koje je simbolizovao. Film se prikazuje u regionalnoj selekciji", navodi se u opisu.
Ivanović ističe da film nije samo o arhitekturi, već o odnosu prema sjećanju, zajedničkom nasljeđu i vrijednostima koje su izgubljene. Tokom tri godine snimanja, kroz objektiv kamere prolaze različiti ljudi i događaji, dok spomenik ostaje nijemi svjedok vremena.
On smatra da arhitektura nosi vrijeme i da spomenici, poput ovog, ostaju kao tragovi svijeta koji više ne postoji. "Možda je upravo južnoslovenskom prostoru nakon ratova devedesetih namijenjena ta sudbina - da ostane među ruševinama vlastitih modernizacijskih projekata", kaže Ivanović.
Susret sa spomenikom opisuje kao iskustvo koje mijenja posmatrača: "Bio je to prostor koji istovremeno stoji i nestaje. Monumentalan, a ranjen. Prisutan, a kao da se povlači u sebe. Kao da se pred vašim očima vodi tihi dijalog između onoga što je bio i onoga što mu je ostalo."
Spomenik je izgrađen kao simbol pobjede nad fašizmom i zajedničke borbe u Drugom svjetskom ratu. Njegova monumentalnost i tehnička ambicija odražavaju vjeru u kolektivnu snagu i progresivni projekat. Danas, međutim, spomenik je ruševina, što simbolizuje promjenu društvenih vrijednosti i odnos prema zajedničkom dobru.
Ivanović zaključuje da je spomenik danas relevantniji nego ikad jer pokazuje kako se društvo odnosi prema svojoj istoriji kada ona prestane biti funkcionalna za aktuelne političke narative. "U napetosti između monumentalne ambicije i današnje devastacije, spomenik postaje svojevrsni dokument dvostruke istine: jedne epohe koja je vjerovala u univerzalne vrijednosti i druge koja se prema njima odnosi kao prema ideološkom višku."