Politika
Dogovor vlasti i opozicije o nadzoru i izmjenama zakona uoči glasanja za ustavne promjene
Vlast i opozicija postigli su dogovor o izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, uključujući promjene u formiranju Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i uvođenje sudskog odobrenja za određene mjere nadzora.
Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće više formirati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, uz mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu. Član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca.
Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) moraće da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda za pristup određenim osjetljivim podacima i pojedine mjere nadzora, za koje do sada nije bilo potrebno sudsko odobrenje.
Ove izmjene su dio dogovora vlasti i opozicije, postignutog uz posredstvo Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a odnose se na izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u.
Sporazum će biti potpisan u toku dana, a prvo glasanje o izmjenama Ustava planirano je za 17 časova. Dogovoreno je i da se izbor sudija Ustavnog suda i popuna drugih institucija obavi "što prije".
Prema dogovoru, Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji obrazuje Vlada na prijedlog ministra unutrašnjih poslova, uz mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu. Ako odbor ne dostavi mišljenje u roku od 15 dana, smatraće se da je mišljenje dato.
Sastav Komisije biće dopunjen članom kojeg predlaže glavni specijalni tužilac iz reda državnih tužilaca ili zaposlenih u Državnom tužilaštvu. Nije prihvaćen prijedlog da član bude predstavnik Ombudsmana ili potpredsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu.
Za člana Komisije može biti imenovano samo lice koje je prošlo bezbjednosnu provjeru, a odluke i dokumentacija vezani za Komisiju biće označeni stepenom tajnosti.
U Zakonu o ANB-u dodati su stavovi prema kojima šef tajne službe mora podnijeti obrazloženi pisani zahtjev za pristup podacima, a odluku o tome donosi predsjednik Vrhovnog suda najkasnije u roku od 48 časova od podnošenja zahtjeva.
Takođe, za prikupljanje podataka o lokaciji u elektronskoj komunikaciji ANB mora dobiti odobrenje predsjednika Vrhovnog suda, čime je ta mjera stavljena pod isti pravni okvir kao i druge mjere nadzora.
U slučaju hitnosti, direktor ANB-a može izdati nalog za primjenu određenih sredstava i metoda bez odlaganja, ako bi odgađanje onemogućilo postizanje svrhe.
Produženje nadzora odobrava predsjednik Vrhovnog suda, a nadzor se ukida odmah po prestanku razloga za njegovo vršenje, o čemu direktor ANB-a obavještava predsjednika Vrhovnog suda.
Operatori elektronskih komunikacija i poštanski operatori dužni su da omoguće uslove za vršenje nadzora odobrenog u skladu sa zakonom.
Ove izmjene su dio šireg procesa jačanja nezavisnosti pravosuđa i ispunjavanja uslova za evropske integracije, posebno u okviru Poglavlja 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.