Društvo
Đukanović tužio ASK zbog odluke o neprijavljivanju oružja u izvještaju
Bivši predsjednik Milo Đukanović podnio je tužbu Upravnom sudu protiv Agencije za sprečavanje korupcije zbog odluke da nije prijavio 11 komada vatrenog oružja u izvještaju o imovini za 2022. godinu.
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), tražeći poništenje odluke kojom je utvrđeno da je prekršio zakon jer nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja u izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu.
Punomoćnica Đukanovića, advokatica Ana Đukanović, tvrdi da zakon koji je važio u vrijeme podnošenja izvještaja nije izričito propisivao obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine. Ona navodi da je odluka ASK-a nezakonita zbog povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović prekršio propise jer u izvještaju za 2022. nije prijavio 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, za devet komada oružja postojali su oružni listovi za držanje i nošenje, dok su za dva postojali oružni listovi za držanje.
Iz ASK-a su potvrdili da su zaprimili tužbu i da će odgovoriti na navode i dostaviti spise Upravnom sudu. Naglašavaju da odluke donose isključivo na temelju zakona i dokaza.
Advokatica Đukanović navodi da je zakon iz 2022. propisivao prijavljivanje prava svojine na pokretnim stvarima vrijednosti veće od 5.000 eura ili na stvarima za koje postoji obaveza registracije, poput motornih vozila, plovnih objekata i vazduhoplova, ali nije izričito propisivao prijavljivanje vatrenog oružja.
Tužbom je otvoreno i pitanje kada je ASK saznao za povredu propisa, jer je postupak pokrenut 5. marta 2023. godine "u vezi sa medijskim navodima", ali odluka ne sadrži detalje o tim navodima.
Đukanović nije osporavao vlasništvo nad oružjem, ali je tvrdio da nije imao namjeru da ga sakrije niti da izbjegne zakonske obaveze, jer je imovina bila evidentirana kod nadležnih organa. ASK je odbio ovu argumentaciju, navodeći da se od visokih zvaničnika očekuje viši standard u ispunjavanju zakonskih obaveza.
U tužbi se navodi i da je ASK pogrešno primijenio načelo slobodne ocjene dokaza odbacivši tvrdnju o previdu bez sprovođenja dokazne analize i navođenja razloga.