Demokrate predlažu porez na punu vrijednost stanova dobijenih po povlašćenim uslovima

Bivši funkcioneri koji su stambene kredite ili građevinsko zemljište dobili po povlašćenim uslovima ne bi morali fizički da vraćaju nekretnine državi, već bi bili obavezani da plate 100 odsto sadašnje vrijednosti. Ako je, na primjer, funkcioner svojevremeno platio 30 odsto tržišne vrijednosti stana, poreska obaveza odnosila bi se na sadašnju tržišnu vrijednost preostalih 70 odsto, dok bi se njegova dokazana naknadna ulaganja izuzela iz obračuna.

Potpredsjednica Skupštine i poslanica Demokratske Crne Gore Anđela Vojinović pojasnila je da predlog zakona predviđa poresku stopu od 100 odsto na imovinsku korist ostvarenu zahvaljujući privilegijama finansiranim državnom imovinom i javnim novcem. Prihod bi bio namjenski korišćen za dijagnostiku i liječenje djece i odraslih u inostranstvu.

Demokrate su predlog predstavile 7. oktobra, navodeći da žele da državi bude nadoknađena puna vrijednost pogodnosti dobijenih kroz nekadašnji sistem rješavanja stambenih potreba. Predlog nije dobio potrebnu podršku da bude uvršten u dnevni red parlamenta, ali će biti ponovo predložen.

Model predložen zakonom ne podrazumijeva oduzimanje stanova, već naplatu imovinske koristi. Vojinović je objasnila: "Naš Predlog zakona predviđa vraćanje 100 odsto sadašnje tržišne vrijednosti imovinske koristi, a ne u trenutku kada je dobio stan, koju je funkcioner ostvario zahvaljujući privilegijama finansiranim državnom imovinom i javnim novcem. Dakle, ne dijela te koristi, nego njenog cjelokupnog iznosa. Razlika je isključivo u pravnom mehanizmu kojim se taj cilj ostvaruje. Umjesto fizičkog oduzimanja stanova, predložili smo zakonski model kojim se utvrđuje vrijednost privilegije i nalaže njena potpuna novčana nadoknada državi".

Predlog se odnosi i na druge oblike imovinske koristi, poput oproštenih dijelova stambenih kredita ili zemljišta dobijenog po povoljnim uslovima. Običan zakup bez prenosa svojine ne bi bio oporezovan.

U slučaju da je imovina poklonjena prije nastanka poreske obaveze, primalac poklona odgovara za dug do vrijednosti besplatno stečene imovine, a ako je korisnik preminuo, obveznik može biti nasljednik. Predlog omogućava plaćanje u ratama do 120 mjeseci, uzimajući u obzir visinu duga, prihode i minimum životnog standarda.

Vojinović je naglasila: "Deset godina je maksimalni rok za njegovu potpunu naplatu. Predlog zakona ne omogućava umanjenje utvrđene poreske obaveze zbog slabijeg imovinskog stanja funkcionera. Dakle, ne poklanjamo nikome ništa, već stvaramo uslove da država naplati cjelokupnu utvrđenu korist, bez nepotrebnog ugrožavanja osnovne egzistencije porodičnog domaćinstva".

Sav prihod prikupljen ovim nametom bio bi usmjeren za liječenje u inostranstvu kada liječenje nije moguće obezbijediti u Crnoj Gori, čime bi se vrijednost privilegija vraćala u funkciju javnog interesa.