Politika
Da li je održiv građanski model Crne Gore?
Pitanja o održivosti građanskog modela Crne Gore postavljena su povodom 20 godina nezavisnosti, uz ocjene da je država građanska uglavnom samo po Ustavu.
Crna Gora je formalno građanska država, što je definisano Ustavom iz 2007. godine, koji navodi da su svi građani jednaki bez obzira na nacionalni identitet, vjeru ili jezik. Međutim, u praksi postoje brojni primjeri koji ukazuju na suprotno, gdje se građanski koncept dovodi u pitanje zbog etničkih i političkih podjela.
Analitičar Stefan Đukić smatra da je Crna Gora građanska samo po Ustavu, jer oni koji imaju uticaj nisu dovoljno radili na definisanju i primjeni građanskih vrijednosti kao što su demokratija, socijalna pravda i poštovanje ljudskih prava. "Crna Gora ne može biti građanska ako se na definisanju građanske države ne radi", poručuje Đukić.
Rade Bojović iz Građanske inicijative "21. maj" ističe da je građanski koncept održiv i da ima podršku političke većine, uprkos pokušajima nacionalista da ga ospore. On naglašava da građanska država podrazumijeva zalaganje za slobodu, pravdu i jednakost za sve, ali da je to teži put od nacionalističkih politika.
Pisac Nikola Nikolić dodaje da "svako insistiranje na ekskluzivitetu ovog ili onog dresa vodi nas u šovinizam" i da je princip kompetentnosti ključan za vladavinu prava. On smatra da demokratija u Crnoj Gori treba da se pomjeri ka širem društvenom konsenzusu, a ne da bude predmetom stalnih sukoba.
Mnogi političari otvoreno osporavaju građanski koncept, predstavljajući se kao zastupnici određenih naroda, što dodatno produbljuje podjele. Postavlja se pitanje da li država klizi ka etnofederalizaciji, odnosno da li društvo sve više liči na konfederaciju otuđenih etničkih grupa.
Rješenje, prema Đukiću, leži u postojanju istinskih zagovornika građanskih vrijednosti koji će ih jasno definisati i principijelno braniti, čak i ako to znači opominjanje svojih istomišljenika. Bojović smatra da je potrebno ukloniti "etničke preduzetnike" iz vlasti i postići društveni sporazum demokratskih i sekularnih snaga.
Kao mogući zajednički sadržalac predlaže se ustavni patriotizam, koji podrazumijeva identifikaciju sa političkim principima i vrijednostima zajedničkim svim građanima, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost. Ipak, Bojović upozorava na emotivnu prazninu ovog koncepta u crnogorskim uslovima, dok Đukić ističe da je problem u tome što Ustav nije plod stvarnog konsenzusa.
"Svako insistiranje na ekskluzivitetu ovog ili onog dresa vodi u šovinizam", poručuje Nikola Nikolić, dok Rade Bojović naglašava da građanski model ima podršku većine i da je ključan za slobodu i jednakost u Crnoj Gori.