Politika
Crna Gora u EU sa neriješenim sporovima sa Hrvatskom, ali uz optimizam Berlina
Crna Gora je ispunila dva od osam zahtjeva Hrvatske za završetak pregovora o pristupanju EU, dok rok za preostale zahtjeve ističe krajem godine. Njemačka vjeruje da sporovi neće spriječiti članstvo.
Crna Gora je do sada ispunila dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila kao uslov za završetak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Rok za ispunjenje preostalih zahtjeva Zagreba ističe krajem godine.
Završetak pregovora, planiran do kraja godine, vjerovatno će dovesti do rješavanja višegodišnjih bilateralnih sporova sa Hrvatskom. Zvanični Zagreb insistira na rješavanju tih sporova kako bi zatvorio svih 12 preostalih pregovaračkih poglavlja Crne Gore. S druge strane, Njemačka, kao jedna od najuticajnijih članica EU, želi da Crna Gora što prije postane članica Unije. Njemački kancelar Fridrih Merc smatra da preostala sporna pitanja mogu da se riješe i da neće predstavljati prepreku članstvu Crne Gore u EU.
Hrvatski i crnogorski premijeri, Andrej Plenković i Milojko Spajić, razgovarali su o tome na samitu Berlinskog procesa u Miločeru. Plenković je istakao da je „postignut veliki iskorak kada je reč o zahtjevu Zagreba za obeštećenje logoraša iz Morinja“.
Crnogorska Vlada je ove nedjelje ispunila dva zahtjeva Hrvatske: legalizovala je spomen-ploču u bivšem logoru Morinj, na kojoj piše da je izvršena „velikosrpska agresija“ na Hrvatsku, i promijenila naziv bazena „Zoran Džimi Gopčević“ u Kotoru u „Petar II Petrović Njegoš“. Gopčević je bio čuvar u logoru Morinj 1992. godine.
Najzahtjevnija preostala pitanja su vraćanje broda „Jadran“ Hrvatskoj i dogovor o granici na Prevlaci, gdje već 24 godine važi privremeni granični režim. Plenković je rekao da je sada trenutak da se riješi pitanje Prevlake.
Profesor Stevo Đurašković smatra da treba riješiti pitanja kršenja ljudskih prava i suočavanja s prošlošću, uključujući obeštećenje logoraša, pitanja nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina i vraćanje privatne imovine Hrvatima u Boki kotorskoj. On je naveo da su zahtjevi Hrvatske dijelom uslovljeni provokacijama dijela crnogorske vladajuće koalicije, posebno politikom predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Đurašković pozdravlja rješavanje pitanja spomen-ploče i promjenu naziva bazena, jer to pokazuje da dio crnogorske vladajuće koalicije nije marioneta Aleksandra Vučića. Međutim, smatra da insistiranje na vraćanju broda „Jadran“ i konačnom dogovoru o Prevlaci predstavlja spoljnopolitičko sitničarenje Hrvatske.
Plenković je rekao da su Crnoj Gori ostavili određeno vrijeme za rješavanje preostalih pitanja, imajući u vidu da rok ističe krajem godine. On je objasnio da postoje dvije grupe zahtjeva: oni koji su u nadležnosti crnogorske vlade i oni koji zavise od drugih zemalja ili pravosudnih tijela.
Njemački kancelar Fridrih Merc je rekao: „Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće predstavljati prepreku članstvu Crne Gore u EU“, naglašavajući da je Crna Gora na dobrom putu da se uskoro pridruži EU i da Njemačka želi da se održi postojeći zamah u procesu proširenja.