Politika
Crna Gora spremna za završnu fazu pregovora sa EU, članstvo dostižno do 2028. godine
Lideri EU sa Samita u Tivtu poručili su da Crna Gora može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja godine i postati 28. članica EU do 2028. godine. Predsjednica EK Ursula fon der Lajen istakla je da je evropska budućnost Zapadnog Balkana dostižna i da...

Crna Gora je spremna za završnu fazu pristupanja Evropskoj uniji i mogla bi postati 28. članica EU do 2028. godine, poručili su lideri EU sa Samita EU - Zapadni Balkan u Tivtu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je evropska budućnost Zapadnog Balkana dostižna i da proces pristupanja ostaje zasnovan na zaslugama, ali mora biti dinamičniji i nagrađivati sprovedene reforme.
Prema saznanjima, realno je očekivati da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine, dok će Albanija, koja cilja na članstvo do 2030, najvjerovatnije biti sljedeća.
Lideri EU su istakli da je Crna Gora pokazala napredak kroz jačanje institucija i usklađivanje zakonodavstva sa standardima Unije, te da EU ostaje pouzdan partner koji će nastaviti da pruža podršku Zapadnom Balkanu u oblastima bezbjednosti, ekonomije i demokratije.
Fon der Lajen je na konferenciji za novinare naglasila: "I upravo to želimo da uradimo - da nagradimo reforme stvarnom integracijom, na primjer pristupom našim programima, bližim vezama s jedinstvenim tržištem i EU finansiranjem koje nagrađuje reforme".
Ona je dodala da bi, da sumira samit u dvije riječi, to bile - odlučnost i povjerenje. "Odlučnost - da evropska budućnost Zapadnog Balkana bude što brže konkretizovana. Povjerenje - da će naša Unija rasti u godinama koje dolaze. I da, Crna Gora će do 2028. postati 28. članica - i to je dostižno".
Na pitanje o dinamici zatvaranja poglavlja, Fon der Lajen je odgovorila da je brzina kojom Crna Gora sprovodi reforme "impresivna" i da svi rade u istom pravcu i cilju - predsjednik, premijer i parlament.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola izrazila je nadu da će Crna Gora do ljeta zatvoriti još barem dva poglavlja, što bi otvorilo drugačiju perspektivu i ostalim zemljama u regionu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je cilj evropskih partnera da pomognu Crnoj Gori u ispunjavanju obaveza i da se zemlja što brže integriše u EU.
Njemački kancelar Fridrih Merc istakao je da EU mora pokazati volju i spremnost za proširenje, te da evropsko proširenje kasni godinama.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta naveo je da se prvi put od 2013. godine "zaista odbrojavamo do narednog proširenja - do toga da Crna Gora postane 28. članica do 2028".
On je pozvao partnere sa Zapadnog Balkana da iskoriste trenutni zamah i ubrzaju svoj napredak, naglašavajući da usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU ostaje ključni pokazatelj jedinstvenosti.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da bi integracija države poslala snažan signal da je evropski san živ i da se trud isplati. "Crna Gora ima priliku da ostvari veliki cilj naše generacije - da transformiše nezavisnost koju smo obnovili prije 20 godina u dobro upravljanu, pravednu i ekonomski snažnu državu".
Komentarišući francusko-njemački non-pejper, Milatović je rekao da smatra da je konstruktivan, ali da je slučaj Crne Gore jedinstven jer se već piše ugovor o pristupanju.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković istakao je da Hrvatska ima očekivanja u vezi sa otvorenim pitanjima između dvije države, posebno u poglavljima 31, 23 i 24, te da su uslovi jasno mapirani.
On je naveo da Hrvatska traži rješavanje pitanja obeštećenja nekadašnjih hrvatskih logoraša iz Morinja, pronalaženje 14 nestalih, procesuiranje ratnih zločinaca, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica, kao i pitanja imena gradskog bazena u Kotoru, povratka školskog broda "Jadran" i razgovora o granici.
Francusko-njemački dokument predlaže da zemlje kandidatkinje postepeno ostvaruju privilegije poput djelimičnog pristupa jedinstvenom tržištu i status posmatrača na ključnim sastancima, kako bi ostale motivisane dok čekaju punopravno članstvo.
Ideja je da se zemlje kandidatkinje efikasno približe EU kroz strukturisaniju postepenu integraciju, obezbjeđujući dodatne podsticaje za reforme.