Crna Gora pred 2027: Između evropskog optimizma i neriješenih reformi

Crnogorska vlast se nalazi u relativno povoljnijoj političkoj poziciji pred izbore nego što bi to proizlazilo iz stvarnog stanja reformi i institucionalnih izazova, pri čemu se pozitivan javni ambijent i napredak u procesu evropskih integracija ne poklapaju sa dubljim i strukturnim problemima sistema.

Put Crne Gore zavisi manje od formalnih političkih poruka, a više od izgradnje funkcionalnih institucija, jačanja demokratske kulture i rješavanja otvorenih pitanja u oblasti vladavine prava, izbornog zakonodavstva i političke odgovornosti. Izbori 2027. godine biće svojevrsni referendum o karakteru države Crne Gore, ali i test političke zrelosti svih društvenih aktera.

Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, istakla je da su parlamentarni izbori 2027. prvi nakon 2006. na kojima evropske integracije neće biti samo deklarativni spoljnopolitički cilj, već pitanje neposredne političke odgovornosti i sposobnosti da se ispune završni uslovi za članstvo u EU. "Oni će pokazati da li je Crna Gora uspjela da izgradi stabilniji i sadržajniji demokratski sistem ili ostaje zarobljena u ciklusima institucionalne slabosti, polarizacije, kratkoročnih političkih kalkulacija i snažnih štetnih uticaja. Zbog toga će izbori 2027. godine biti svojevrsni referendum o tome kakvu državu Crnu Goru želimo, ali i test političke zrelosti svih društvenih aktera", navela je Uljarević.

Ona je dodala da su optimističke poruke o evropskoj budućnosti dobre, ali da optimizam sam po sebi nije politika niti zamjena za reforme.

Na panel diskusiji "Crna Gora u susret 2027: odnosi snaga, strategije, teme i posljedice" govorili su Aleksandar Musić, Ana Stojiljković, Nemanja Batrićević i Nikoleta Đukanović.

Aleksandar Musić je ukazao na diskrepancu između vanjskog i unutrašnjeg stanja u Crnoj Gori, navodeći da vlast crpi legitimitet iz podrške EU, ali da se država mijenja pod uticajem onih koji nisu ljubitelji građanskog karaktera i suverenosti države. "Politička borba zahtijeva ozbiljan politički odgovor na postojeće izazove", kazao je Musić.

Ana Stojiljković je istakla da identitetske teme i dalje snažnije mobilizuju birače od socio-ekonomskih, te da mladi uglavnom nisu okrenuti tradicionalnim medijima, što nije povoljno za društvenu koheziju.

Nemanja Batrićević smatra da članstvo u EU mora biti rezultat unutrašnje transformacije, a ne geopolitike. "Meni je bitno da se mi reformišemo iznutra i da članstvo dođe kao kruna toga, a ne da zavisi od geopolitike i od ruske agresije na Ukrajinu", rekao je on. Takođe je naglasio da crnogorska državnost i dalje nije dovoljno stabilna i da Crna Gora mora sarađivati sa međunarodnim partnerima.

Batrićević je ukazao i na komunikacione probleme opozicije, dok vlast bolje koristi medije i ima veću fleksibilnost.

Izbori 2027. godine biće ključni za budućnost Crne Gore, sa potrebom za rješavanjem dubokih reformskih izazova i jačanjem demokratskih institucija.