Politika
Crna Gora napreduje ka EU, ali Vučićeva politika ostaje prepreka
Samit u Tivtu okupio je brojne evropske lidere i pokazao da je Crna Gora blizu članstva u EU, ali Vučićevi postupci razotkrili su njegovu imperijalnu politiku prema Crnoj Gori.
Crna Gora je u četvrtak i petak bila centar pažnje evropskih lidera, uključujući predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen i predsjednicu Evropskog parlamenta Robertu Metsolu. Samit u Tivtu okupio je više od 30 delegacija evropskih država, što je najznačajnije okupljanje od Soluna prije 23 godine. Predsjednica Evropske komisije izjavila je da je cilj da Crna Gora postane 28. država članica EU do 2028. godine.
Ipak, nije to zasluga samo Crne Gore ili njene vlasti. Najzaslužniji za želju briselskih čelnika da što prije prime Crnu Goru u EU bio je Aleksandar Vučić. Njegov potez da dan prije samita pošalje 87 svojih lojalista, nazvanih ćacijama, u Tivat izazvao je šok i razotkrio pravu sliku režima u Beogradu. Ovaj čin pokazao je Vučićevu imperijalnu politiku i namjeru da Crnu Goru drži kao dio "srpskog sveta".
Povezanost između propagandnog filma "Referendum – priča o izmišljenoj slobodi" i pokušaja izazivanja haosa slanjem Vučićevih kriminalaca jasno ukazuje na njegovu strategiju. Iako su crnogorske vlasti tvrdile da su spriječile hibridne prijetnje, francuska obavještajna služba razotkrila je ovaj plan.
Na čarter letu bilo je 87 muškaraca opremljenih fantomkama, pancir prslucima i bejzbol palicama, koji su bez problema rezervisali smještaj u luksuznom hotelu Čedi na Luštici, čiji je dio vlasništva država Crna Gora. Mnogi ljudi povezani sa srpskim službama postavljeni su na važna mjesta širom Crne Gore.
Nakon razotkrivanja plana, Vučićevi propagandisti pokušali su krivicu prebaciti na "crnogorske ustaše", a glavni propagandista srpskog režima Dragan Vučićević nazvao je ovaj postupak "džigi-bau" pokušajem pravdanja predsjednika Srbije.
Sada je jasno da je za evropsku budućnost Zapadnog Balkana ključno suzbijanje velikodržavne politike Beograda, koja želi kontrolisati "srpski svet" umjesto da region vodi ka evropskim vrijednostima. Nakon samita u Tivtu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić nisu komentarisali Vučićev skandal, ali je jasno da su se prvi put distancirali od njegove politike, što je donijelo nagradu Crnoj Gori kao prvoj narednoj članici EU.
Aleksandar Vučić je, na pitanje o neproslavljanju Dana nezavisnosti Srbije, odgovorio: "Lak i lep život vam želim u Crnoj Gori. Živela Srbija", nakon čega je prekinuo odgovore na novinarska pitanja, što je pokazalo gorčinu poraza njegove imperijalne politike. Ipak, kako je rekao, "lak je i lijep život u Crnoj Gori kada ne živi pod teretom velikodržavnih projekata."