Društvo
Crna Gora na pragu članstva u EU, dok za druge predstoji "Light Schengen"
Nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, punopravno članstvo za druge zemlje Zapadnog Balkana moglo bi biti odloženo, uz mogućnost uvođenja hibridnih rješenja poput "Light Schengena".
Samit EU - Zapadni Balkan u Tivtu 5. juna neće biti ni izbliza važan kao solunski samit iz 2003. godine, ali bi mogao da bude indikativan za punopravno članstvo Crne Gore u EU, budućnost Bosne i Hercegovine i tzv. Light Schengen.
Nemački kancelar Fridrih Merc nedavno je poslao pismo čelnicima EU u kojem je Zapadni Balkan spomenut uz najavu postepenog članstva u EU. Organizacije bliske nemačkoj vladi pripremaju studije o Light Schengenu za zapadnobalkanske države.
Merc bi mogao potvrditi da je ulazak Crne Gore u EU do 2028. ili 2029. godine realan, dok će budućnost ostalih zemalja biti predmet daljih definicija, sa postepenim članstvom kao najrealnijom opcijom.
Light Schengen podrazumijeva da kontrole ulazaka ostaju, ali bi građani Zapadnog Balkana i roba imali preferencijalnu i brzu liniju. Za to bi zemlje morale prihvatiti Evropski nalog za hapšenje, direktnu saradnju tužilaca i sudija, te vidljive rezultate u vladavini prava i borbi protiv kriminala.
Takođe, bilo bi neophodno usklađivanje vizne politike sa članicama Šengena, što bi zahtijevalo uvođenje viza za građane saveznika poput Kine, Rusije i Turske.
Ideja o postepenom članstvu i hibridnim statusima nije nova i potiče iz nemačkih političkih krugova, posebno Demohrišćanske unije i njenih lidera poput Elmara Broka i Volfganga Šojblea.
Ruska agresija na Ukrajinu i geopolitičke promjene otvorile su vrata punopravnog članstva za Zapadni Balkan, a Crna Gora je jedina zemlja koja je u potpunosti iskoristila tu priliku, zahvaljujući promjeni vlasti i snažnijem proevropskom kursu.
Albanija je također napravila napredak, ali sa većim problemima i političkim preprekama. Srbija ne pokazuje namjeru da ispuni uslove za EU, dok Bugarska blokira napredak Sjeverne Makedonije. Bosna i Hercegovina je u teškoj poziciji zbog unutrašnjih problema, a Kosovo nema status kandidata.
Nije isključeno da nakon ulaska Crne Gore u EU, punopravno članstvo za druge zemlje bude odloženo na neodređeno vrijeme, otvarajući prostor za hibridna rješenja. Zato je odgovornost na ovoj generaciji crnogorskih političara jedinstvena.