tacno.me
tacno.me
Naslovna

Društvo

Crna Gora mora jačati demokratske kapacitete u vremenu promjena međunarodnog poretka

Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidatkinja za EU, suočava se sa izazovima u vremenu slabljenja liberalnog poretka, što ima uticaj na Zapadni Balkan i demokratsku stabilnost regiona.

26. maj 2026. 19:10
Fotografija uz vijest: Crna Gora mora jačati demokratske kapacitete u vremenu promjena međunarodnog poretka

Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, mora pažljivo razumjeti promjene u međunarodnom poretku, jer kriza liberalne demokratije, promjena uloge Sjedinjenih Američkih Država i jačanje neliberalnih režima imaju direktne posljedice na Zapadni Balkan, evropske integracije i demokratsku stabilnost regiona.

Na uvodnom panelu „Demokratija u postliberalnom međunarodnom poretku“, koji je moderirao Srđan Darmanović, profesor na Univerzitetu Crne Gore, istaknuto je da je tokom većeg dijela perioda nakon Drugog svjetskog rata dominantna pretpostavka bila da liberalna demokratija predstavlja krajnju tačku političkog razvoja. Darmanović je rekao: "Jezik konsolidacije, tranzicije i demokratske difuzije odražavao je šire očekivanje da se svijet, iako neravnomjerno, ipak postepeno kreće ka liberalno-demokratskoj ravnoteži. Danas je ta pretpostavka ozbiljno dovedena u pitanje."

Profesor Žolt Enedi sa Centralnoevropskog univerziteta ocijenio je da se svijet nalazi na najnižoj tački kvaliteta demokratije u posljednjih 15 godina, ali da je bolje govoriti o borbi nego o propasti. On je ukazao na nazadovanje političkih aspekata demokratije, ali i na manje vidljive oblike napretka, poput veće transparentnosti u Zapadnoj Evropi. Enedi je rekao: "S jedne strane, lakše je demokratizovati društvo ako ljudi imaju iskustvo demokratije, jer već postoje određene vještine. S druge strane, teže je, jer akteri povezani sa neuspjelim demokratskim periodom često nemaju legitimitet."

On je istakao da novi svjetski poredak, sa jačanjem sfera uticaja, nije povoljan za demokratizaciju, navodeći primjere SAD, Rusije i Kine. Govoreći o Mađarskoj, Enedi je naveo da je nakon 16 godina neliberalne vladavine došlo do političkog momentuma koji je oslabio vlast Viktora Orbana, zbog nezadovoljstva građana, ekonomskog zastoja, skandala i promijenjenog odnosa prema EU.

Profesor Daniel Server sa Univerziteta Džons Hopkins istakao je da se SAD nalaze u trenutku dekonstrukcije države i institucija, sa rastućim rasizmom i hrišćanskim nacionalizmom. On je rekao: "To se na Balkanu bolje prepoznaje kao ono što zaista jeste etnički nacionalizam. U Sjedinjenim Državama se taj izraz ne koristi često u našoj politici, ali to je upravo to. To je balkanizacija Sjedinjenih Država."

Server je naveo da se američka spoljna politika sve više bazira na transakcionim odnosima i da Evropa mora više da se osloni na sebe u oblasti odbrane, što ima direktne posljedice za Balkan. "Ne možete očekivati da Crna Gora ima podršku Sjedinjenih Država za članstvo u Evropskoj uniji. Što se tiče NATO-a, vi ste već unutra," rekao je Server.

Profesor Kenet Grin sa Univerziteta Teksas u Ostinu kazao je da je teško odgovoriti da li svijet ulazi u postliberalnu eru ili se nalazi u krizi nakon koje može uslijediti liberalna obnova. On je naveo da će mnogo zavisiti od ekonomskih pitanja i da bi eventualna liberalna obnova mogla donijeti veća ograničenja imigracije i jačanje izvršne vlasti.