Ekonomija
Crna Gora ima plan za klimatsku politiku, ali nedostaje finansijska podrška
Istraživanje Climate Scanner-a pokazuje da Crna Gora ima temelje za klimatsku politiku, ali zaostaje u finansiranju, klimatskoj pravdi i uključivanju privatnog sektora.
Crna Gora je postavila određene temelje za klimatsku politiku i ostvarila pozitivne rezultate u planiranju smanjenja emisija i prilagođavanja klimatskim promjenama, ali značajno zaostaje u finansiranju, klimatskoj pravdi, uključivanju privatnog sektora, međunarodnoj saradnji i transparentnosti.
Podaci predstavljeni na Svjetskom samitu Climate Scanner 2026 pokazuju da Crna Gora i dalje izdvaja nedovoljno novca iz budžeta za sprovođenje klimatskih planova. Mehanizmi zaštite najugroženijih građana od posljedica klimatskih promjena su nedovoljno razvijeni. Država ne podstiče dovoljno privatni sektor da investira u klimatske mjere, a javnost je nedovoljno informisana o klimatskim aktivnostima.
Senator Državne revizorske institucije (DRI) prof. dr Branislav Radulović je istakao da je na samitu predstavljen dokument „Kako vrhovne revizorske institucije mogu koristiti Climate Scanner evidenciju da generišu uticaj i javnu vrijednost“. "Posebno smo ponosni na činjenicu da je u ovom metodološkom dokumentu namijenjenom svim državnim revizijama svijeta, u dijelu koji se odnosi na paralelne revizije i primjenu standarda INTOSAI 9000 navedena revizija uspjeha koju DRI Crne Gore sprovodi sa kolegama iz Ureda za reviziju Hrvatske, a koja se odnosi na uticaj klimatskih promjena na razvoj ljetnjeg - primorskog i zimskog turizma u Crnoj Gori", rekao je Radulović.
Indikatori Climate Scanner-a mjere spremnost države da odgovori na klimatske promjene kroz tri nivoa ocjenjivanja: Yes!, Almost there i Starting.
Crna Gora je skoro ispunila kriterijume za donošenje sveobuhvatnih zakona i uspostavljanje snažnih institucionalnih struktura za klimatske ciljeve. Takođe, skoro je uspostavljeno snažno rukovodstvo koje može koordinisati djelovanje Vlade u borbi protiv klimatskih promjena.
Strategije i planovi za smanjenje emisija gasova staklene bašte su uspostavljeni, kao i planovi za prilagođavanje stanovništva, privrede i životne sredine na posljedice klimatskih promjena.
Finansijska izdvajanja su još u početnoj fazi, kao i promovisanje pravde i jednakosti kroz brigu o najugroženijim kategorijama stanovništva.
Crna Gora je skoro na putu da identifikuje klimatske rizike i da uključi civilno društvo, privatni sektor i naučne zajednice u kreiranje i sprovođenje klimatskih politika, koristeći najbolje dostupne naučne podatke.
Međunarodna saradnja u oblasti klimatskih promjena je tek u početnoj fazi. Država ne podstiče ulaganja privatnog sektora u klimatske projekte, a transparentnost i dostupnost informacija javnosti su takođe u ranoj fazi.
U Crnoj Gori su podaci Climate Scanner-a iskorišćeni za pokretanje revizije uspješnosti poslovanja na temu klimatskih promjena i održivog turizma.
DRI je predložio sprovođenje paralelnih nacionalnih revizija sa Državnim uredom za reviziju Republike Hrvatske, što je rezultiralo formalnim sporazumom o saradnji. Ovaj model omogućava razmjenu metodologija, znanja i iskustava, kao i razvoj uporedivih procjena klimatskih rizika u jadranskom regionu, pri čemu svaka institucija zadržava nezavisnost i odgovornost za svoje nalaze i preporuke.
Ova inicijativa je osmišljena kao modularni model koji druge vrhovne revizorske institucije mogu prilagoditi svojim nadležnostima, pravnim okvirima i profilima klimatskih rizika.