Politika
Crna Gora i Hrvatska godinu nakon optimizma bez dogovora o otvorenim pitanjima
Iako su početkom septembra bile blizu dogovora o isplati odštete i drugim pitanjima, Crna Gora i Hrvatska nisu uspele da riješe sporove, a sastanci se ne dogovaraju.
Crna Gora i Hrvatska početkom septembra bile su blizu dogovora koji je trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima zatočenim u nekadašnjem logoru u Morinju, uklanjanje spomen-ploče na mjestu tog kazamata i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Međutim, godinu kasnije ništa od toga nije završeno, a dvije strane ne mogu da se dogovore ni o sastanku na kom bi razgovarali o tim pitanjima.
Hrvatska je u martu tražila novi termin sastanka o rješavanju spornih pitanja, najavljujući da će razmotriti dalje korake ukoliko do sastanka ne dođe. Specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić kazala je da je predložen termin 25. mart, koji nije odgovarao crnogorskoj strani.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je potom saopštilo da je spremno za razgovore u Podgorici i da održava redovnu komunikaciju sa hrvatskim kolegama. Prema pisanju "Vijesti", razgovori o spornom brodu "Jadran" i granici na Prevlaci održaće se odvojeno, a termin se usaglašava.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocjenjuje da pregovori teku sporo i nevoljno, te da postoji sumnja da zvanična Podgorica nema jasan plan za razrješenje spornih tačaka. Ona ističe da politička nestabilnost i sastav vladajuće većine otežavaju koherentnu pregovaračku liniju.
Bajramspahić navodi da je zabrinjavajuće što Crna Gora pokazuje veću bezbrižnost nego što okolnosti dozvoljavaju, jer je članstvo u EU njen najveći državni prioritet, a spor sa Hrvatskom predstavlja prepreku. Hrvatska, smatra ona, ne žuri, dok Crnoj Gori vrijeme ističe, pa bi bilo poželjno uložiti veće napore za kompromis.
Dopisnik "Jutarnjeg lista" iz Brisela Augustin Palokaj kaže da u centru EU niko ne govori o pritisku na Hrvatsku, već se očekuje da dvije strane bilateralno riješe otvorena pitanja. On podsjeća da je Hrvatska imala sporne tačke sa Slovenijom, koje je riješila dogovorom bez pritiska iz EU.
Bajramspahić dodaje da hrvatska poluga ne nestaje zatvaranjem poglavlja, već se nastavlja u fazi ratifikacije, zbog čega je važno riješiti svaki spor sa Zagrebom, a ne samo formalno premostiti razlike. Ona smatra da je članstvo u EU strateški interes Crne Gore i da treba biti aktivnija i pragmatičnija u pregovorima.
Ona ističe da je trebalo odavno riješiti pitanje obeštećenja logoraša u znak dobre volje, jer su činjenice o logoru "Morinj" neporecive, a odgovornost jasna. Hrvatska, prema njenim riječima, ima legitimne interese i instrument pritiska, ali je dobronamjerna zemlja koja želi da Crna Gora postane dio EU.
Odgovori o zakazivanju bilateralnih sastanaka i finalnim predlozima sporazuma nisu stigli ni iz crnogorskog ni iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova. Hrvatska je krajem jula pozvala na konstruktivan dijalog i ubrzanje rada na otvorenim pitanjima, naglašavajući da su dobrosusjedski odnosi ključni politički kriterijum u procesu proširenja EU.
Odnosi Crne Gore i Hrvatske zaoštreni su duže od dvije godine, a kulminacija je bila usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024. Nakon toga, Zagreb je proglasio nepoželjnim nekoliko crnogorskih zvaničnika.