Crna Gora će imati predstavnika na obilježavanju godišnjice operacije "Oluja" u Kninu

Otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Hrvatskoj prisustvovaće sjutra u Kninu obilježavanju 31. godišnjice operacije “Oluja”.

Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su kazali da je prisustvo predstavnika Ambasade dio redovne diplomatske prakse i izraz uvažavanja prema državi domaćinu i zvaničnim državnim obilježavanjima. Ovo je, kako su naveli, potvrda opredijeljenosti Crne Gore za njegovanje dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, međusobnog poštovanja i regionalne saradnje.

Ministarstvo odbrane nije odgovorilo da li su dobili poziv za događaj, te da li će imati predstavnika u Kninu. Prošle godine resor odbrane je odbio poziv Zagreba, a ministar Dragan Krapović je tu odluku obrazložio uvažavanjem istorijskog i regionalnog konteksta i osjetljivosti teme “Oluje”.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da očekuje da obilježavanje “Oluje” u Kninu bude dostojanstveno, sa emocijama i evociranjem svega što su hrvatski branitelji učinili za Hrvatsku, slobodu i demokratiju u Domovinskom ratu.

Operacija “Oluja” u avgustu 1995. godine omogućila je Hrvatskoj povratak kontrole nad dijelom teritorije na kojoj je bio formiran tzv. Republika Srpska Krajina. Prema hrvatskim izvorima, pred “Olujom” iz Hrvatske je otišlo oko 130.000 Srba, dok srpski izvori navode da je 200.000 do 300.000 Srba prognano ili pobjeglo u BiH ili Srbiju.

Godišnjica operacije obilježava se u Hrvatskoj 5. avgusta kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok se u Srbiji obilježava 4. avgusta kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.

Hrvatska nevladina organizacija “Dokumenta” identifikovala je 2.353 žrtve “Oluje”, većinom srpske nacionalnosti i civila. Koordinator istraživanja Nikola Mokrović je naveo da je evidentirano i 126 osoba za koje se ne može utvrditi da li su bile ratne žrtve, kao i 113 nepotvrđenih žrtava zbog nedostatka vjerodostojnih izvora.

Među žrtvama je najviše Srba – 1.747, zatim Hrvata – 466. Civilnih žrtava je 1.170, vojnih 918, a stradalo je i 228 osoba miješanog statusa i 22 policajca.

Tribunal u Hagu je 2011. prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača za ratne zločine nad srpskim stanovništvom, dok je general Ivan Čermak oslobođen. Međunarodni sud pravde je utvrdio da su hrvatske vlasti bile svjesne da će operacija izazvati masovni egzodus Srba, što je bilo dio vojne strategije. Žalbeno vijeće Tribunala je 2012. oslobodilo Gotovinu i Markača krivične odgovornosti.

Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” je 2021. saopštio da su hrvatski sudovi do sada pravosnažno osudili samo jednu osobu za ratne zločine nad Srbima iz vremena “Oluje”.