tacno.me
tacno.me
Naslovna

Društvo

Članovi UBNOR-a Podgorica odali počast strijeljanim rodoljubima na Cijevni

Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Glavnog grada Podgorice posjetili su spomen-obilježje na Cijevni gdje je 1942. godine strijeljano 93 borca partizanskog pokreta i rodoljuba.

08. jun 2026. 22:51
Fotografija uz vijest: Članovi UBNOR-a Podgorica odali počast strijeljanim rodoljubima na Cijevni

Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Glavnog grada Podgorice posjetili su spomen-obilježje na Cijevni, u Kućama Rakića, gdje je 6. juna 1942. godine fašistički okupator, uz pomoć četničkih i drugih kolaboracionističkih formacija, strijeljao 93 borca partizanskog pokreta i rodoljuba.

Tom prilikom odata je počast stradalima, a prisutnima se obratio potpredsjednik UBNOR-a Podgorice Zoran Bobo Raičević, koji je istakao da sjećanje na žrtve ne smije biti zaboravljeno.

„Ovo mjesto i ovi stradalnici Zete, Lješkopolja, Pipera, Lješanske nahije, Tuzi, Kuča, Komana i drugih tadašnjih srezova, različitih nacija i vjera, moraju biti prisutni u našem kolektivnom pamćenju i u sjećanjima generacija koje dolaze“, kazao je Raičević.

On je naglasio da su strijeljani rodoljubi bili dio društvene elite svog vremena, predvođene Narodnooslobodilačkim pokretom i odlučne da se izbore za slobodu zemlje.

„Njihova hrabrost i istrajnost bili su podstrek partizanskim borcima da istraju u borbi i stignu do konačnog cilja – oslobođenja zemlje“, rekao je Raičević.

Podsjetio je i na stotine boraca, slobodara i antifašista sa šireg područja Podgorice koji su tokom Drugog svjetskog rata stradali na Vrelima Ribničkim, Čepurcima, Farmacima, Bioču i drugim mjestima, kao i na više od 4.000 Podgoričana koji su izgubili živote u Narodnooslobodilačkoj borbi od 1941. do 1945. godine.

Govoreći o značaju antifašističke borbe, Raičević je istakao da su hrabrost partizanske vojske i političko rukovodstvo tadašnje Jugoslavije doveli zemlju do slobode i stvaranja novog društvenog poretka.

On je podsjetio da je Crna Gora odlukama Drugog zasijedanja AVNOJ-a dobila status jedne od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj federaciji, kao i da je nakon rata započela snažan razvoj u svim oblastima društva.

Raičević je upozorio i na, kako je naveo, pokušaje revizije istorije i osporavanja antifašističkog karaktera Narodnooslobodilačke borbe.

„Pred svim sljedbenicima crnogorske slobodarske i antifašističke tradicije stoji obaveza da čuvaju vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora – slobodu, demokratiju, građanski karakter države i evropski put“, poručio je.

Iz UBNOR-a Podgorice zaključuju da njegovanje kulture sjećanja i odavanje počasti žrtvama fašizma predstavlja trajnu obavezu prema prošlosti, ali i važan zalog za budućnost.