Društvo
Chat Control 1.0 usvojen u Evropskom parlamentu bez direktnog glasanja o suštini
Evropski parlament je iskoristio proceduralnu rupu da produži masovno skeniranje privatnih komunikacija do 2026. godine, usvajanjem Chat Control 1.0 uredbe koja ostaje na snazi do 2028.
Rupa u parlamentarnoj proceduri omogućila je poslanicima Evropskog parlamenta da produže masovno skeniranje privatnih komunikacija do 2026. godine, bez direktnog glasanja o suštini zakona.
Chat Control 1.0 – privremeno odstupanje od pravila o privatnosti elektronskih komunikacija (ePrivacy), osmišljeno radi otkrivanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu – usvojen je juče u Evropskom parlamentu.
Uredba će ostati na snazi do 3. aprila 2028. godine, što predstavlja značajan vremenski prostor dok zakonodavci pregovaraju o dogovoru za ažurirani okvir, poznat kao Chat Control 2.0.
U martu su poslanici Evropskog parlamenta odbili produženje primjene Chat Control 1.0, nakon što naknadni pregovori nijesu doveli do dogovora.
Krajem juna predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola ponovo je otvorila pitanje ovog propisa i vratila ga Savjetu Evropske unije, upozoravajući da su istekla pravila ostavila opasan jaz u zaštiti djece na internetu.
Savjet je potom početkom sezone odmora vratio predmet Evropskom parlamentu, gdje je bilo teško obezbijediti potrebnu većinu za njegovo ponovno odbacivanje.
U Evropskom parlamentu je prvobitno obična većina podržala odbacivanje prijedloga, sa 314 poslanika koji su glasali za, 276 protiv, dok je 17 bilo uzdržano.
Pošto nije postojala apsolutna većina (trenutno 360 poslanika) potrebna za odbacivanje izmijenjenog stava Evropskog parlamenta – 276 poslanika glasalo je za odbacivanje, 286 protiv, a 30 je bilo uzdržano – drugo čitanje je završeno, a izmijenjeni paket sada je proslijeđen Savjetu na odobrenje u roku od tri mjeseca.
Izmijenjeni stav Evropskog parlamenta uključuje pozitivnu, ali uglavnom kozmetičku izmjenu koju je predložila liberalna grupa RENEW, a kojom bi se iz obuhvata zakona „isključile komunikacije na koje je primijenjena, na koje je ranije bila primijenjena ili na koje će biti primijenjena end-to-end enkripcija“.
Iako su pojedini poslanici ovu izmjenu nazvali „tračkom nade“, i ona je vjerovatno bila jedan od razloga zbog kojih cijeli tekst nije ponovo odbijen u drugom čitanju, nije jasno koliko bi široka mogla biti lista komunikacionih kanala na koje bi se ova odredba odnosila.
Pošto bi ova izmjena mogla biti suprotna samoj ideji masovnog skeniranja privatnih komunikacija, očekuje se da bi Savjet mogao odbiti ove amandmane.
Prethodni stavovi Savjeta o Chat Control 2.0 takođe su sadržali manje odredbe o zaštiti privatnosti i end-to-end enkripcije, ali bez tehničke rasprave o tome kako je u praksi moguće uskladiti ciljeve Chat Controla sa zaštitom enkriptovane komunikacije.
Dok društvene mreže preplavljuju kritike oba prijedloga, rasprava o ovim pitanjima na nivou država članica ostaje ograničena.
Na nivou država članica, oba prijedloga Chat Controla uglavnom vode predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova.
Trenutno je samo mali broj država uključen u aktivnu raspravu o ovom pitanju, pri čemu prijedlog ne razmatraju samo iz ugla sprovođenja zakona, već i kroz prizmu zaštite podataka, privatne komunikacije i sajber bezbjednosti.