Četiri nova premijera mijenjaju političku dinamiku u Evropskom savjetu

Četiri nova premijera pridružiće se liderima Evropske unije danas u Briselu, mijenjajući političku računicu unutar najmoćnijeg tijela za donošenje odluka u bloku.

Od posljednjeg sastanka Evropskog savjeta, održanog prije osam sedmica, promjene na čelu četiri države članice - odnosno oko 15 odsto od 27 šefova vlada EU - unijele su novu neizvjesnost u pogledu toga kako će se lideri svrstavati u najvećim sporovima unutar Unije.

Te promjene dolaze baš u trenutku kada se vlade pripremaju za bitke oko narednog budžeta bloka, vrijednog dva biliona eura, energetske politike i spoljnopolitičkih pitanja.

Nad samitom se nadvija još jedno pitanje: ko će naslijediti ulogu koju je dugo imao Viktor Orban?

Bivši mađarski premijer je godinama frustrirao kolege blokiranjem, odlaganjem i pregovaranjem oko odluka EU. Sada, kada Orban više nije na funkciji, diplomate traže naznake gdje bi se u narednom poglavlju Savjeta mogao pojaviti otpor.

„Najveća promjena u vezi s tom četvorkom biće onaj koji neće biti tamo“, rekao je jedan evropski diplomata za Politiko, govoreći o Orbanu.

Peter Mađar, novi mađarski premijer, već je transformisao odnos Budimpešte sa Briselom. Njegova vlada je odblokirala milijarde eura iz fondova EU koje su bile zamrznute pod Orbanom. Mađar je proevropski konzervativac koji je obećao da će Mađarsku osloboditi zavisnosti od ruskog gasa do 2035. godine, kasnije nego što EU planira.

U vezi s migracijama, planira da zadrži graničnu ogradu podignutu 2015. i protivi se kvotama za preraspodjelu migranata, svrstavajući se uz lidere poput danske premijerke Mete Frederiksen i poljskog premijera Donalda Tuska.

Bugarin Rumen Radev, koji je nedavno postao premijer, poznat je po skepticizmu prema Ukrajini. Prošle godine je tvrdio da je Kijev „osuđen na propast“ i protivio se povećanju vojne pomoći EU Ukrajini. Njegov stav bi mogao otežati jedinstveni front EU prema Ukrajini i sankcijama Rusiji.

Slovenački premijer Janez Janša vraća se u Evropski savjet na četvrti mandat. On je jedan od najčvršćih pristalica Ukrajine, ali bi mogao predstavljati problem po pitanju Izraela. Protivi se sankcijama izraelskom ministru Itamaru Ben-Gviru i ukinuo je embargo na izvoz oružja Izraelu, što je izazvalo različite reakcije unutar EU.

Letonski premijer Andris Kulbergs, koji je nedavno preuzeo dužnost, fokusira se na jačanje protivdronovske odbrane zemlje i nastavlja čvrstu podršku Ukrajini. Letonija je među zemljama EU koje najviše izdvajaju za odbranu i zastupaju tvrdu liniju prema Rusiji.

Lideri EU danas i sjutra treba da razgovaraju o obezbjeđivanju vazdušnog prostora na istočnom krilu bloka i izraze „punu solidarnost“ sa državama članicama izloženim prijetnjama.