Društvo
CDT traži transparentnost u procesu preuzimanja medija u Crnoj Gori
Centar za demokratsku tranziciju poziva na potpunu transparentnost vlasničkih promjena u medijima koji su ranije poslovali u okviru United Grupe, ističući važnost javnog prava da zna ko kontroliše uticajne medije.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva na punu transparentnost procesa koji bi mogao dovesti do promjene vlasništva nad dijelom medija koji su poslovali u okviru United Grupe, uključujući objavljivanje podataka o stvarnim vlasnicima kapitala, vlasničkoj strukturi i izvorima finansiranja transakcije.
Fond Alpac, kako napominju, posljednjih dana javnosti šalje poruke da će ova akvizicija dodatno osnažiti evropski karakter medijskog tržišta.
- Međutim, dešavanja koja su prethodnih mjeseci pratila ovaj proces u Srbiji i drugim državama regiona pokazuju da su potrebni odgovori na neka važna pitanja - poručuju iz CDT-a.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica ističe da su najuticajnije organizacije civilnog društva u Srbiji već izrazile zabrinutost zbog ove transakcije i upozorile na moguće posljedice po nezavisno novinarstvo, ukazujući i na političke i poslovne veze potencijalnog kupca sa centrima moći koji imaju izražen interes za oblikovanje medijskog prostora u Srbiji.
- Te reakcije ne bi trebalo ignorisati ni u Crnoj Gori, posebno imajući u vidu ranija istraživanja međunarodnih medija o političkim i finansijskim vezama povezanim sa kupovinom Euronewsa, medija kojim upravlja ista investiciona grupa - naglašava Koprivica.
Ovo, kako dodaje, nije pitanje obične komercijalne transakcije između privatnih kompanija.
- Televizije sa nacionalnim pokrivanjem nijesu samo zgrade, studija, kamere i oprema. One emituju program na osnovu javno dodijeljenih dozvola i koriste ograničen javni resurs - radiofrekvencijski spektar. Zato vlasništvo nad takvim medijima nije isto što i vlasništvo nad većinom drugih privrednih društava, već predstavlja pitanje od javnog interesa sa direktnim posljedicama na pravo građana da budu informisani - kaže Koprivica.
Crnogorsko zakonodavstvo, dodaje, već prepoznaje značaj transparentnosti vlasništva u medijima, kada kao uslov za izdavanje odobrenja za emitovanje ali i osnov za njegovo oduzimanje propisuje da se ono ne može izdati stranim pravnim licima koja se pojavljuju kao neposredni ili posredni osnivači kada su registrovana u državama u kojima nije moguće utvrditi porijeklo osnivačkog kapitala.
- Ova norma jasno saopštava namjeru zakonodavca, a učinkovitost zakonskih mehanizama kontrole kod promjena vlasništva biće istovremeno i provjera kvaliteta i postojećeg regulatornog okvira. Agencija za zaštitu konkurencije i Agencija za audiovizuelne medijske usluge dužne su da u okviru svojih nadležnosti obezbijede što veću transparentnost procesa i javnosti učine dostupnim informacije od značaja za razumijevanje njegovih posljedica na medijski pluralizam, uredničku nezavisnost i koncentraciju medijskog uticaja - poručuju iz CDT-a.
Zbog ovoga je, naglašava Koprivica, važno i da Crna Gora što prije uskladi svoje zakonodavstvo sa Evropskim zakonom o slobodi medija (EMFA), na šta CDT kontinuirano ukazuje.
- Da je taj posao već završen, građani bi danas imali veće garancije transparentnosti medijskog vlasništva. Naime, Evropska unija kroz savremene propise sve više insistira na tome da građani znaju ko kontroliše medije i da se prilikom velikih promjena vlasništva procjenjuje njihov uticaj na medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost - ističe se u saopštenju.
CDT poziva Evropsku komisiju da ovaj proces pažljivo prati u okviru procjene spremnosti Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji.
- Bilo bi paradoksalno da država postane članica EU bez mehanizama koji omogućavaju punu transparentnost stvarnog vlasništva nad medijima i procjenu uticaja velikih medijskih transakcija na pluralizam, dok istovremeno ostaje nejasno ko kontroliše medije od posebnog značaja za informisanje građana, kojim kapitalom i sa kakvim interesima - navodi Koprivica.
Ovo pitanje, kako ocjenjuje, dodatno dobija na značaju imajući u vidu da Crnu Goru naredne godine očekuju izbori koji će imati važan uticaj na dalji tok evropskih integracija. Upravo zato je važno da se najviši standardi transparentnosti, medijskog pluralizma i zaštite od nedozvoljenih uticaja primjenjuju prije, a ne nakon izbornog procesa.