Ćalasan: Izmjene udžbenika i kurikuluma u narednoj fazi reforme obrazovanja

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) početkom naredne godine započeće rad na izmjenama kurikuluma i nastavnih sadržaja, uključujući reviziju udžbenika kako bi bili uklonjeni rodni stereotipi i osnažila rodna ravnopravnost u obrazovnom sistemu, saopštila je državna sekretarka Tatjana Ćalasan.

Ona je kazala da je reforma obrazovanja zamišljena kao desetogodišnji proces, a do sada su prioritet bili infrastrukturni, zakonski i institucionalni uslovi za promjene. "Prvo je sprovedena analiza stanja u svim obrazovnim objektima. Potom je rađeno na stvaranju zakonskih okvira i edukaciji nastavnika i nastavnica. Sada dolazimo do sljedeće faze – reforme kurikuluma i sadržaja", navela je Ćalasan.

Naglasila je da rodna ravnopravnost treba biti ugrađena u cjelokupan obrazovni sistem, od predškolskog do univerzitetskog obrazovanja. Revizija udžbenika je jedan od strateških ciljeva reforme, sa namjerom da se dobije kurikulum koji prati savremene vrijednosti, uključujući rodnu ravnopravnost i inkluziju.

Potvrdila je da će izmjene udžbenika i kurikuluma biti urađene u skladu sa preporukama analize koja ukazuje na skrivene stereotipne narative, nedovoljnu zastupljenost žena i djevojčica, nedosljednu primjenu rodnosenzitivnog jezika i nevidljivost rodne ravnopravnosti.

"Apsolutno da. To je jedan od strateških ciljeva Strategije. U narednoj fazi slijede analiza, unapređenje kurikuluma i rad na udžbenicima. Svjesni smo da je udžbenik prvo oruđe sa kojim se dijete susreće i da sadržaji moraju da šalju poruku da djevojčice mogu biti fizičarke, naučnice ili šta god požele", kazala je Ćalasan.

Rad na novim kurikulumima i nastavnim sadržajima trebalo bi da počne početkom naredne godine, uz uključivanje domaćih i međunarodnih eksperata. "Ekspertize će morati da budu i iz Evrope, ali i naš nacionalni kadar koji je upućen, a imamo ljude koji su osviješćeni i spremni da doprinesu procesu. Važno je da kroz sadržaje rušimo barijere i približimo djeci vrijednosti savremenog društva", poručila je Ćalasan.

Programska direktorica Centra za ženska prava Anita Stijepčević istakla je da su promjene nastavnih sadržaja ključne za suzbijanje rodnih stereotipa u obrazovanju. "Analiza je pokazala otvorenu stereotipizaciju, na koju smo mi iz CŽP i generalno zainteresovani za obrazovanje godinama ukazivali. Vidjeli smo da nema dovoljno žena među autorkama i da su rodni stereotipi prisutni u nastavnim sadržajima", rekla je Stijepčević.

Ona je podsjetila da su promjene i međunarodna obaveza Crne Gore, navodeći da Komitet UN za eliminaciju diskriminacije žena poziva na reviziju nastavnih programa kako bi se uklonili rodni stereotipi i obezbijedili rodno osjetljivi materijali.

Stijepčević je pohvalila i razvoj socijalnih i emocionalnih vještina djece kroz Strategiju reforme obrazovanja, ističući važnost emocionalne inteligencije za stvaranje ravnopravnijeg društva.

Ćalasan i Stijepčević saglasne su da rodni stereotipi utiču na izbor zanimanja djece, ali da postoje koraci za veće uključivanje djevojčica u STEM oblasti. MPNI već sprovodi programe podrške u deset škola gdje uspješne žene iz STEM oblasti razgovaraju sa učenicima o svojim karijerama.

"Nije cilj da sve djevojčice studiraju fiziku ili informatiku, već da ona djevojčica koja ima interesovanje i talenat dobije poruku da to može i da joj takav izbor bude jednako dostupan kao i svakom dječaku", poručila je Ćalasan.

Ministarstvo radi i na modernizaciji laboratorija, razvoju STEM učionica i većem uključivanju djece u praktičan rad kroz robotiku, 3D štampu i druge tehnologije. Promjene su već vidljive, sa porastom interesovanja djevojčica za nauku i tehnologiju.

Stijepčević je ukazala da problem nije u nivou obrazovanja žena, već u njihovom manjku u visoko plaćenim profesijama i sektorima odlučivanja. "Žene su u Crnoj Gori obrazovanije od muškaraca, ali ih nema dovoljno u visoko plaćenim profesijama, a često su zastupljene u zanimanjima koja su doživjela feminizaciju", rekla je ona.

Naglasila je da su obrazovanje, socijalna zaštita i slični sektori dominantno ženski, ali slabije plaćeni i manje cijenjeni od tradicionalno "muških" oblasti. "Svjedočimo feminizaciji pojedinih profesija, što znači da su u njima dominantno žene, ali to ne prati odgovarajući društveni status, ekonomsku valorizaciju, niti prisustvo žena na pozicijama odlučivanja", ocijenila je Stijepčević.

Zato je važno da djevojčice od najranijeg uzrasta dobiju poruku da mogu birati bilo koju profesiju, uključujući nauku, tehnologiju i inženjerstvo, bez ograničenja rodnih stereotipa.

U podkastu je zaključeno da će promjene zahtijevati vrijeme, ali da postoje jasna politička volja i strateški okvir za sistemsku integraciju rodne ravnopravnosti u obrazovanje kroz nove kurikulume, nastavne sadržaje i udžbenike.