Bugarin: Sređivanje registara prebivališta treba prepustiti stručnjacima, a ne politici

Ekspert za pitanja državljanstva, stranaca i prebivališta, Bojan Bugarin, kazao je da proces sređivanja registara prebivališta i boravišta treba izmjestiti iz političke konotacije i prepustiti stručnim ljudima da ga vode.

On je naveo da niko ne spori da registar treba sređivati, ali da je potencijalno sporan način na koji će to biti urađeno. „Tu uvijek postoji politički rizik da se prilikom sređivanja registra prebivališta pojedine kategorije stanovništva tretiraju strože, odnosno da se više insistira na njihovom brisanju u odnosu na neke druge. Dakle, to je taj prostor gdje potencijalno može doći do pristrasnosti i gdje u praksi može nastati problem“, rekao je Bugarin.

Bugarin smatra da je najveći problem predloženi model, posebno jer zakon dominantno prepoznaje takozvane „terenske provjere“ koje će raditi policija, što nije u skladu sa zakonom niti sa preporukama ODIHR-a. "Uvijek neko može da kaže da onaj ko kontroliše policiju, kontroliše i proces sređivanja registra prebivališta", dodao je on.

On je ukazao i na problem manjka službenika policije u Crnoj Gori, što dodatno otežava sprovođenje terenskih provjera. "Ako hoćete da u zakonitoj proceduri sređujete registar prebivališta i brišete ljude koji više ne bi trebalo da budu u njemu, to morate da uradite kroz transparentan i zakonit postupak, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku", rekao je Bugarin.

Bugarin je objasnio da su upravni postupci vrlo komplikovani i da Ministarstvo unutrašnjih poslova nema kapaciteta za njihovo vođenje. Takođe, policija nema adekvatne kadrovske kapacitete za terenske provjere, koje su "vrlo nezahvalne". On je istakao da sadašnji zakon i podzakonski akti ne uređuju kako policija izvodi terenske provjere, što ostavlja prostor za proizvoljnost.

Prema njegovim riječima, do ljudi koji zaista ne žive u Crnoj Gori može se doći samo kroz kompleksan rad i uparivanje svih dostupnih baza podataka. Nakon identifikacije, treba sprovesti zakonit postupak i saslušati te osobe.

Bugarin je naglasio da se ljudi ne mogu "tek tako" brisati iz registra prebivališta, jer zakon predviđa da oni koji ne žive u Crnoj Gori moraju da se odjave ako planiraju trajno da se nastane u drugoj državi. "Ko zna, kada napusti Crnu Goru, da li će se negdje trajno nastaniti? Ljudi uglavnom odlaze da pokušaju, da nešto zarade, da se snađu... Neko uspije, neko ne", rekao je on.

Ključna posljedica brisanja iz registra je gubitak biračkog prava. "Ako taj čovjek živi u Njemačkoj ili Americi, i u toj državi nije regulisao državljanstvo i ne ostvaruje biračko pravo, vi ga onda lišavate ustavnog prava. On postaje pravno nevidljiv, jer više nigdje ne može da ostvari svoje biračko pravo. To je ključno", naglasio je Bugarin.

On je dodao da se iz registra mogu brisati samo crnogorski državljani za koje se u zakonitoj i transparentnoj proceduri utvrdi da imaju prebivalište i biračko pravo u drugoj državi. "Tada možete reći: u redu, vi imate prebivalište u Njemačkoj, Austriji ili Srbiji, tamo ostvarujete biračko pravo i ne možete imati prebivalište i tamo i ovdje. Ali, i u takvim situacijama mora se voditi računa da se sprovede zakonit postupak", zaključio je Bugarin.