Društvo
Brutalni sukobi oblikuju predsjedničke izbore u Kolumbiji
Nasilje i prisilna raseljavanja u Kolumbiji utiču na ključne predsjedničke izbore, dok se dvije suprotstavljene vizije bore za budućnost zemlje.
Tokom šest decenija sukoba u Kolumbiji između oružanih grupa, države i kartela poginulo je na stotine hiljada ljudi.
„Moj brat je ubijen zato što nije platio novac koji su pokušali da mu iznude... na oči njegove djece“, kaže Edilma Martinez Flores u centru za podršku raseljenim licima u Bogoti.
Ona je pobjegla od kuće na obodu Kalija, na jugozapadu, nakon što su naoružane kriminalne grupe podijelile letke naredivši stanovnicima da odu ili se suoče sa nasiljem.
„Nismo imali drugog izbora nego da ostavimo sve naše stvari. Počeli su da postavljaju bombe duž ruta kojima putuju ljudi."
Ilegalne oružane grupe su udvostručile članstvo u posljednjih pet godina, uključujući disidentske frakcije FARK-a, ELN i Klan del Golfo, koji su proširili kontrolu nad ruralnim oblastima ključnim za rasturanje droge i ilegalno rudarenje.
Brutalna ofanziva između ELN-a i disidenata FARK-a blizu venecuelansko-kolumbijske granice prošle godine naterala je desetine hiljada ljudi da se rasele.
Dva predsjednička kandidata imaju upadljivo različite pristupe rješavanju nasilja. Levičarski senator Ivan Sepeda zagovara strategiju "totalnog mira" aktuelnog predsjednika Gustava Petra, fokusirajući se na pregovore sa oružanim grupama.
Njegovi kritičari tvrde da to ne funkcioniše i da omogućava oružanim grupama da prošire kontrolu, dok pristalice smatraju da to sprečava veći gubitak života.
Sepeda je odigrao ključnu ulogu u mirovnom sporazumu 2016. godine kojim su razoružani borci FARK-a. On se zarekao na „društvene transformacije za kojima očajnički žudi zemlja“ i obećava da će „uvažiti“ mirovnu strategiju i „izvršiti neophodne promjene“.
Njegov protivnik je konzervativni autsajder, desničarski biznismen i advokat Abelardo de la Espriela, poznat kao El Tigre, koga je podržao Donald Tramp.
De la Espriela je obećao otvaranje 10 mega-zatvora, brutalnu vojnu silu i okončanje pregovora sa oružanim grupama, rekavši: „Svaki kriminalac koji se ne bude predao biće uklonjen“.
Izabelita Merkado Pineda, vladina savjetnica za mir, žrtve i pomirenje u Bogoti, navodi da je prisilno raseljavanje poraslo 300 odsto između 2024. i 2025. godine, što nije viđeno u posljednje dvije decenije.
Ona ističe da su uzroci povećanja proizvodnja kokaina, neuspjeh vojske da zauzme teritorije koje je napustio FARK, kao i neuspjeh vladine strategije koja pruža kriminalnim grupama "šargarepu, ali ne i dovoljno štapa".
Uprkos različitim pristupima, za mnoge Kolumbijce način na koji će pitanje nasilja biti riješeno ima ogroman uticaj na njihove živote.
Na ulicama Bogote slavilo se nakon pobjede Kolumbije na Svjetskom prvenstvu, ali izbori u nedjelju sa dva veoma različita kandidata učiniće zemlju još podijeljenijom.