Ekonomija
Broj jahti pod crnogorskom zastavom porastao na 536, rast usporio; dominiraju Srbi i Rusi
Do 12. maja 2026. godine u Registar jahti Crne Gore upisano je 536 plovila, što predstavlja usporavanje rasta u odnosu na prethodne godine. Najviše jahti imaju vlasnici iz Srbije i Rusije, dok je učešće vlasnika iz EU manje od 8%.

Broj jahti upisanih u Registar jahti Crne Gore dostigao je 536 plovila do 12. maja 2026. godine, pokazuju najnoviji podaci Uprave pomorske sigurnosti.
U odnosu na jul prošle godine, kada je registar brojao 528 jahti, riječ je o rastu od svega osam plovila, odnosno oko 1,5%, što ukazuje na značajno usporavanje nakon višegodišnjeg snažnog rasta.
Najviše jahti pod crnogorskom zastavom imaju vlasnici iz Srbije – 165 plovila (30,8% ukupnog registra). Slijede vlasnici iz Rusije sa 117 jahti (21,8%). Zajedno, vlasnici iz Srbije i Rusije kontrolišu 282 jahte, odnosno 52,6% svih plovila upisanih u crnogorski registar.
Na trećem mjestu je Crna Gora sa 74 jahte (13,8% registra). Slijede Sjedinjene Američke Države sa 25 jahti, Bosna i Hercegovina sa 18, Ukrajina sa 17, Izrael sa 11, dok Švajcarska, Njemačka i Estonija imaju po devet registrovanih jahti.
U odnosu na jul 2025. godine, Srbija je povećala broj jahti sa 161 na 165, dok je broj jahti vlasnika iz Rusije smanjen sa 121 na 117. Najveći rast među većim grupama bilježe vlasnici iz SAD-a, čiji je broj porastao sa 19 na 25.
Vlasnici iz Evropske unije čine mali dio registra – 42 jahte ili 7,8% ukupnog broja. Najviše ih je iz Njemačke i Estonije, po devet, zatim iz Francuske pet, Hrvatske tri, dok Italija, Letonija, Holandija, Kipar i Švedska imaju po dvije jahte.
Rast registra je i dalje impresivan na duži rok: krajem 2022. godine bilo je 298 jahti, u avgustu 2023. godine 401, u julu 2024. godine 477, u julu 2025. godine 528, a do maja 2026. broj je porastao na 536.
To znači da je od kraja 2022. do maja 2026. registar uvećan za 238 jahti, odnosno gotovo 80%. Međutim, posljednji podaci pokazuju da se dinamika rasta značajno smirila: od jula 2025. do maja 2026. dodato je svega osam novih jahti.
Pored najzastupljenijih vlasnika iz Srbije, Rusije i Crne Gore, u registru su evidentirani i vlasnici iz širokog spektra država — od Velike Britanije, Švajcarske, Turske, Kanade i Norveške, do Britanskih Djevičanskih Ostrva, Sejšela, Vanuatua, Grenade, Sent Kitsa i Nevisa, Maršalskih Ostrva i Belizea.
Crnogorski registar ostaje međunarodno privlačan, ali se oslanja na specifičan profil vlasnika: nerezidente iz regiona, postsovjetskog prostora, offshore jurisdikcija i zemalja sa razvijenom nautičkom kulturom.
Iako rast u 2026. godini više nije tako snažan kao prethodnih godina, broj od 536 jahti potvrđuje da Crna Gora ostaje značajna zastava za upis luksuznih plovila na Jadranu.