Briselski scenario iz noćne more prijeti da postane stvarnost: Bardela protiv Melanšona

Scenario kojeg se u Briselu pribojavaju više ne djeluje nerealno: predsjednički izbori u Francuskoj naredne godine mogli bi u drugom krugu suprotstaviti dva kandidata s političkih krajnosti, koji imaju izrazito skeptičan odnos prema Evropskoj uniji i NATO-u.

Žordan Bardela iz krajnje desnog Nacionalnog okupljanja – nacionalističke i antiimigracione partije Marin Le Pen – već dugo se smatra favoritom za pobjedu na izborima 2027. godine. Međutim, stranke političkog centra nadale su se da će pronaći kandidata koji bi mogao okupiti umjerene birače i poraziti ga u drugom krugu.

Ta mogućnost sada je ozbiljno dovedena u pitanje zbog sve jače podrške Žan-Liku Melanšonu , lideru krajnje ljevičarske partije Nepokorena Francuska. Najnovije ankete pokazuju da on ima realne šanse da se plasira u drugi krug, čime bi iz trke mogao ispasti kandidat centra koji bi mogao okupiti birače protiv krajnje desnice u drugoj najvećoj ekonomiji Evropske unije.

Melanšon najveći dio podrške crpi iz radničkih i migrantskih zajednica. Kritičari ga optužuju za antisemitizam i za, kako tvrde, „brutalizaciju“ političkog života. Iako bi njegov plasman u drugi krug bio veliki uspjeh, većina anketa predviđa da bi tamo ubjedljivo izgubio od Bardele.

Takav razvoj događaja izaziva ozbiljnu zabrinutost među političarima centra.

„Mnogi smatraju da bi izbor između Nepokorene Francuske i Nacionalnog okupljanja bio prava noćna mora. Slažem se s tim“, izjavio je Eduar Filip , konzervativni političar koji se smatra najjačim kandidatom političkog centra u trci za Jelisejsku palatu.

Slično upozorenje uputio je i Žerald Darmanen , ministar pravde u vladi predsjednika Emanuela Makrona . On smatra da je Melanšon sada glavni izazivač krajnje desnice.

Ankete koje su uzdrmale političku scenu

Prošle sedmice dvije ankete izazvale su veliku pažnju u Francuskoj.

Prva, koju je sprovela agencija Odoxa , pokazala je da se Melanšon i Filip nalaze gotovo izjednačeni na drugom mjestu iza Bardele.

Druga anketa, koju je objavio Toluna-Harris Interactive, pokazala je da bi Melanšon mogao ući u drugi krug ukoliko se na političkom centru pojavi više kandidata, uključujući Filipa i još jednog bivšeg Makronovog premijera, Gabrijela Atala .

Za sada, međutim, nema znakova da opasnost od eliminacije iz predsjedničke trke tjera politički centar da se ujedini iza jednog kandidata.

Filip i Atal nalaze se u otvorenom rivalstvu i nijedan ne pokazuje spremnost da odustane.

„Takmičenje s Gabrijelom Atalom moglo bi biti kobno“, smatra politički analitičar Bruno Kotr iz instituta Sciences Po .

Prema njegovim riječima, ukoliko Atal ostane u trci do jeseni, to bi moglo dodatno ohrabriti ljevicu da vjeruje kako može stići do drugog kruga protiv krajnje desnice.

Za Melanšona, rezultati anketa predstavljaju veliki politički povratak nakon što su ga mnogi otpisali poslije kontroverzne kampanje za lokalne izbore u martu.

Istraživanja javnog mnjenja redovno pokazuju da je 74-godišnji lider radikalne ljevice jedan od najnepopularnijih francuskih političara.

Ipak, politički protivnici nevoljno priznaju da je od maja, kada je najavio kandidaturu za predsjedničke izbore, vodio veoma energičnu kampanju.

Njegove pristalice planiraju veliki skup 7. juna u Sen Deniju, siromašnom predgrađu sjeverno od Pariza, gdje je Nepokorena Francuska ostvarila uspjeh na lokalnim izborima.

„Teško je ne priznati da je Melanšon vjerovatno bolje od svih drugih shvatio kako izgleda moderna predsjednička kampanja“, napisao je Stanislas Rigo , bivši portparol krajnje desne stranke Reconquête Erika Zemura.

Mogućnost obračuna između Melanšona i Bardele – ili eventualno Marin Le Pen, ukoliko joj bude dozvoljeno da se kandiduje – odgovara objema stranama.

Melanšon godinama tvrdi da će se politička borba na kraju svesti na sukob njegove ljevice i krajnje desnice, dok tradicionalne stranke centra i umjerene ljevice slabe.

S druge strane, u Nacionalnom okupljanju vjeruju da će se upravo Melanšon ili neki drugi kandidat ljevice naći nasuprot njihovom kandidatu u drugom krugu.

U Francuskoj predsjednik se bira u dva kruga, pri čemu u završni krug prolaze dva kandidata sa najviše glasova u prvom.

Jačanje Melanšona izazvalo je uzbunu među umjerenim ljevičarima, koji smatraju da on gotovo nema šanse da pobijedi kandidata krajnje desnice.

Ankete pokazuju da bi Bardela u drugom krugu protiv Melanšona mogao osvojiti više od 70 odsto glasova. Posljednje istraživanje Toluna-Harris Interactive predviđa mu čak 68 odsto podrške.

„Melanšon želi da bude kralj groblja francuske ljevice“, rekao je jedan funkcioner Socijalističke partije, govoreći anonimno o unutrašnjim odnosima.

Istovremeno, umjerena ljevica djeluje podijeljenije nego ikada.

Socijalistička partija prošlog mjeseca bila je na ivici ozbiljnog raskola nakon što je trećina njenog rukovodstva napustila stranku zbog sukoba između predsjednika partije Olivijea Fora i njegovog saveznika Borisa Vala.

Jedan od najizglednijih predsjedničkih kandidata ljevice, evropski poslanik Rafael Gluksman , pokušao je prošle sedmice da ojača svoju poziciju promocijom knjige i nizom intervjua, ali je njegova kampanja oslabila nakon curenja internog dokumenta koji je sugerisao da ne bi trebalo da se obraća siromašnijim biračima.

Brige ne muče samo umjerenu ljevicu.

Politički centar takođe se suočava sa ozbiljnim izazovima.

Na predsjedničkim izborima 2022. godine Melanšon je osvojio skoro 22 odsto glasova u prvom krugu. Takav rezultat i danas bi bio veoma konkurentan.

Prema najnovijoj anketi Odoxe, Bardela bi osvojio 32 odsto glasova u prvom krugu, Filip 17 odsto, a Melanšon 16 odsto.

Filip, međutim, veliki dio energije troši na borbu protiv Bruna Retajoa, lidera konzervativne stranke Republikanci, kao i protiv energičnog centrističkog rivala Gabrijela Atala, koji je prošlog mjeseca zvanično najavio kandidaturu.

Njihovo rivalstvo ponekad poprima neobične oblike. Nedavno su raspravljali o tome da li bi bili spremni da se popnu na sto kako bi dokazali političku poentu i koji od njih više podsjeća na bivšeg predsjednika Žaka Širaka.

„Situacija u političkom centru je komplikovana jer su njegovi lideri previše zauzeti međusobnim napadima“, rekao je jedan izvor blizak Makronu.

„Mnogo slušam o tome ko su oni, a premalo o tome kakvu Francusku žele i koje nove ideje nude“, dodao je.

Pristalice Atala i Filipa tvrde da će dvojica bivših premijera na kraju postići dogovor i podržati jednog zajedničkog kandidata.

Ipak, postoje naznake da to neće biti jednostavno.

Savjetnik Gabrijela Atala izjavio je prošle sedmice da bi Atal mogao ostati u trci do kraja ukoliko prijetnja od Melanšona oslabi.

„To bi potpuno promijenilo igru“, rekao je.

S druge strane, saveznik Eduara Filipa upozorava da se mora računati i na mogućnost da nijedan od njih dvojice ne odustane.

Do predsjedničkih izbora ostalo je manje od godinu dana i još uvijek ima vremena za postizanje kompromisa. Za sada, međutim, krajnja desnica i krajnja ljevica nastavljaju da učvršćuju svoju poziciju u francuskoj predsjedničkoj trci.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

Milatović uručuje Makronu Orden Crne Gore

Makron: Francuska mornarica pregledala tanker povezan sa Rusijom

Francuska: Oko 300 privedenih samo u Parizu, sedam policajaca povrijeđeno

Više od 400 uhapšenih zbog nereda u Parizu nakon pobjede PSG