Društvo
Brisel širom zatvara oči pred stvarnim stanjem u Crnoj Gori
Evropska unija očajnički traži pozitivan primjer širenja, pa Crnu Goru vidi kao najmanje lošu među državama Zapadnog Balkana, dok domaća realnost pokazuje brojne probleme u pravnoj državi i procesuiranju građanskih prava.
Administracija EU očajnički želi neki pozitivan primjer, neku naznaku da se Evropska unija širi nakon 13 godina zastoja, još od ulaska Hrvatske. Dakle: potrebno je da Evropska unija – dok traje razarajući atak Rusije na Ukrajinu – na djelu pokaže da je poželjno utočište, sigurna zona. Zato je Crna Gora izabrana - ne zato što je najbolja, već zbog toga što je najmanje loša među državama Zapadnog Balkana. Tačnije: mi smo najbolji među najlošijima. Vjerovali ili ne - i to je dobra vijest za Crnu Goru!
U Tivtu se, na Samitu Evropske unije, viđelo da Crnu Goru iz Brisela posmatraju kao prvu sljedeću članicu. Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ocijenila je da su crnogorske reforme, „apsolutno impresivne“. Antonio Košta, predsjednik Savjeta Evrope, najavio je: „odbrojavamo do sledećeg proširenja, kada će Crna Gora postati 28. članica do 2028. godine“.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević najavila je da će Crna Gora zatvoriti ne samo dva poglavlja na međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, nego sva ostala pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.
Međutim, pravna država u Crnoj Gori postoji samo na papiru. Specijalno državno tužilaštvo od oktobra prošle godine nije vratilo ličnu imovinu Radosava Vrbice, mimo zakonske obaveze, iako je on bio sumnjičen za zloupotrebu službenog položaja, iako nije bio ovlašćeno lice u državnoj službi.
Udruženje „Stega“ objavilo je da je Uprava policije prijavila, a Osnovno tužilaštvo u Podgorici prekršajno goni mladog glumca Lazara Dragojevića zbog učešća na građanskom protestu 8. jula ispred Vile Gorica, iako on nije bio na protestu.
Crna Gora je prva buduća država članica EU u kojoj Specijalno državno tužilaštvo može bez ozbiljne reakcije državnog vrha targetirati kritičke medije, kriminalizovati njihovu poslovnu komunikaciju i saslušavati urednike, dok takve zloupotrebe nisu ni spomenute u non-pejperu Evropske komisije.
Takođe, odbijanje države da sankcioniše veličanje ratnih zločinaca kao što je Pavle Đurišić i da procesuira napadače na novinare prolazi bez reakcije. Beranski sud je oslobodio Danka Femića, koji je fizički napao fotoreportere prilikom otkrivanja spomenika ratnom zločincu.
Jasno je da u Briselu oči nisu zatvorene zbog Crne Gore, već zbog budućnosti EU koja očajnički želi prvi veliki uspjeh u proširenju nakon godina zastoja. Demokratizacija Crne Gore mora biti unutrašnji proces, a ne inicijativa sa strane, što do sada nije bilo često viđeno niti široko podržano.