Društvo
Biogradska gora najčešća meta nelegalne gradnje u zaštićenim područjima
Uprava policije evidentirala je 30 slučajeva nelegalne gradnje u zaštićenim zonama, od čega se 26 odnosi na Nacionalni park Biogradska gora. Ekološki aktivisti upozoravaju na rast problema i ističu da je ekološki kriminal prvi put prepoznat kao prioritet.
Policija je registrovala ukupno 30 slučajeva nelegalne gradnje u zonama nacionalnih parkova i zaštićenih područja tokom prošle i do sredine juna ove godine. Od toga, 26 slučajeva odnosi se na područje Nacionalnog parka "Biogradska gora".
Iz Uprave policije navode da su u nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” evidentirana 28 slučaja, od kojih je 21 tokom 2025. godine, a sedam od početka 2026. do sredine juna. Pored Biogradske gore, po jedan slučaj registrovan je u Nacionalnom parku "Prokletije" i u zaštićenoj zoni "Hajla-Štedim" na području opštine Rožaje.
U nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti “Centar” zabilježena su dva slučaja nelegalne gradnje u NP "Lovćen", protiv dvije osobe podnijete su krivične prijave. U zonama pod nadležnošću Regionalnih centara "Zapad" i "Jug" nijesu evidentirani takvi slučajevi.
Ekološki aktivista Vuk Vujisić kazao je da se trenutno sprovode "opsežne akcije Uprave policije u saradnji sa tužilaštvom" s ciljem suzbijanja ekološkog kriminala. "Koliko sam upoznat, riječ je o više od 200 slučajeva. Što se tiče ilegalne gradnje u zaštićenom području, radi se o slučajevima na koje treba obratiti posebnu pažnju. Pitanje je da li se odnose na divlju gradnju prije ili poslije novog Zakona o izgradnji objekata. Mora se posvetiti posebna pažnja kada je riječ o zaštićenim područjima, ali i omogućiti valorizacija određene privatne svojine. Treba obratiti pažnju i na edukaciju građana u vezi sa tim na koji način mogu svoju privatnu imovinu da koriste u valorizaciji, u turizmu, a da ne škode životnoj sredini", objasnio je Vujisić, dodajući da "određeni projekti poput kampova, glampinga" ne devastiraju prirodu.
Vujisić je istakao da je ekološki kriminal prvi put prepoznat kao prioritet u tužilaštvu, posebno kroz novoformirane grupe i saradnju sa drugim organima. "Znači, prvi put je u tužilaštvu prepoznat ekološki kriminal kao jedan od prioritetnijih, pogotovo imajući u vidu Ustav Crne Gore i njeno ekološko opredjeljenje, ali i cilj zatvaranja Poglavlja 27", poručio je on.
Naglasio je da pravila treba da važe jednako za sve i da je neophodno iskorijeniti korupciju kako bi se efikasno sprovodila vladavina prava, naročito u zaštićenim područjima koja su veoma vrijedna i donose brojne benefite.