Društvo
Berlin i Pariz predlažu postepenu integraciju Zapadnog Balkana i Moldavije u EU
Njemačka i Francuska su uoči samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu poslale non-pejper sa prijedlogom postepene integracije zemalja jugoistoka Evrope i Moldavije, uz pojednostavljenje pregovaračkog procesa zasnovanog na zaslugama.
Njemačka i Francuska su uoči samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu, u Crnoj Gori, poslale non-pejper u kojem predlažu postepenu integraciju zemalja jugoistoka Evrope i Moldavije, kao i pojednostavljenje pregovaračkog procesa, koji bi se i dalje temeljio na zaslugama.
Berlin i Pariz u tom neformalnom dokumentu pozivaju Komisiju da predstavi prijedloge za olakšavanje postepene integracije zemalja kandidatkinja na njihovom putu prema pristupanju EU. To bi trebalo da obuhvati, između ostalog, povlašteni pristup unutrašnjem tržištu na temelju njihovog značajnog napretka u pregovorima i bliže veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, primjerice dodjeljivanjem statusa posmatrača zemljama kandidatkinjama na sastancima institucija EU-a pod uslovima koji poštuju autonomiju procesa donošenja odluka EU.
"Politici proširenja potreban je novi zamah – nadolazeći sastanci na vrhu koje će EU održati sa zapadnim Balkanom (5. juna) i s Moldavijom (22. juna) predstavljaju priliku koju ne smijemo propustiti. Naš zajednički cilj je dovršiti Uniju kao istinski Evropsku uniju. Kako bismo tu težnju pretvorili u stvarnost i unijeli novu dinamiku, moramo osigurati dodatne podsticaje kao dio procesa postepene integracije utemeljenog na zaslugama i pojednostaviti trenutačni proces kako bismo ga učinili učinkovitijim i omogućili bržu i dublju integraciju u EU na temelju kopenhaških kriterijuma", kaže se u dokumentu.
Ističe se da cilj punopravnog članstva u EU ostaje nepromijenjen, te da namjera postepene integracije nije zamijeniti punopravno članstvo u EU ni produžiti put prema njemu. "Upravo suprotno, želimo stvoriti podsticaje koji podstiču brži napredak na tom putu. Na taj način osiguravamo da postepena integracija doprinosi uspješnom proširenju EU-a – jačajući EU u cjelini".
Predlaže se pojednostavljenje metodologije pregovaranja spajanjem nekih proceduralnih koraka, uz fokus na bit reformi, a ne na proceduralne korake. Kroz strukturiranu postepenu integraciju želi se dati zemljama kandidatkinjama dodatni podsticaj za reforme.
Predloženo je da se, uz ispunjavanje određenih uslova, dva puta godišnje održavaju zajednički sastanci Evropske komisije, članova Evropskog parlamenta i predstavnika zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije, češće sastaju zajednički parlamentarni odbori, te da predstavnici tih zemalja mogu učestvovati kao posmatrači bez prava glasa u određenim tačkama dnevnog reda neformalnih sastanaka Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije.
Zemljama kandidatkinjama nudi se puno učestvovanje u jedinstvenom tržištu na temelju modela Evropskog ekonomskog prostora plus, što znači da bi, poput članica EGP-a (Islanda, Lihtenštajna i Norveške), imale pristup jedinstvenom evropskom tržištu. Uslov za to bio bi usvajanje i sprovođenje evropske pravne stečevine iz prvih pet klastera te privremeno zatvaranje relevantnih pregovaračkih poglavlja.