Politika
Bečić: Podaci za rješenje o Macuri su u evidencijama obavještajnog sektora
Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao je da su podaci na osnovu kojih je donijeto rješenje za Davora Macuru sadržani u evidencijama obavještajnog sektora i označeni stepenom tajnosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Aleksa Bečić odgovarao je na poslanička pitanja o slučaju Davora Macure, vlasnika Alta banke.
Bečić je rekao da neće "zloupotrijebiti vrijeme", imajući u vidu borbe koje su on i Milan Knežević prošli u borbi protiv prošlog režima. Istakao je da su podaci na osnovu kojih je donijeto rješenje o Macuri sadržani u evidencijama organa obavještajnog sektora, označeni stepenom tajnosti i da se ne mogu dijeliti sa javnošću.
"Podaci na osnovu kojih je donijeto rješenje sadržani su u evidencijama organa obavještajnog sektora. Znate da su označeni stepenom tajnosti, tako da se ne mogu dijeliti sa javnošću. Svakako, Vaša partija kroz uvaženog kolegu Bojovića učestvuje u radu Odbora za bezbjednost i odbranu. Što se i mene tiče, pomenuto lice ne poznajem", poručio je Bečić.
On je naveo da je američki kongresmen Džo Vilson podnio zahtjev državnom sekretaru Marku Rubiju da se Macura stavi na tzv. crnu listu, te da je Alta banci oduzeta licenca za rad u Srbiji, a da je Narodna banka Srbije podnijela krivične prijave protiv banke, dok je Macura uhapšen.
Lider DNP-a Milan Knežević pitao je kako je moguće da je Vlada 29. juna dala saglasnost da se Luštica Development zaduži kod Alta banke za 15 miliona eura i garantuje državnom imovinom, ako su bezbjednosne službe "gledale" Macuru. Takođe, pitao je o dozvoli za rad Macure u Crnoj Gori i njegovim kontaktima sa funkcionerima Pokreta Evropa sad.
Knežević je istakao: "Ko je Davor Macura? Heroj Vlade Milojka Spajića i Vlade Dritana Abazovića ili novonastala hibridna prijetnja nakon 25. oktobra i završenih izbora u Srbiji? Ko je sve, gospodine Bečiću, imao kontakt sa Davorom Macurom? Što bi rekli u mojoj i Vašoj Zeti - ja znam da nisam. Ali, nemam dilemu da je imao gospodin Spajić, da je imao veliki broj funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) i ljudi iz poslaničkog kluba. Onda se postavlja pitanje - kako oni nisu kroz te kontakte mogli zaključiti da on predstavlja hibridnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost".
Bečić je objasnio da su se organi granične policije pozivali na Zakon o strancima prilikom donošenja rješenja.
Knežević je također izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, "hajke na srpske kompanije" i medije povezane sa njima, navodeći da se uvodi cenzura i diktatura.
"Ono što ja smatram je da je 1. novembra, kada je zakazan Odbor za bezbjednost, otvorena hajka na srpske kompanije - dominantno na M:tel, i na sve ostale televizije i medije koji su imali sponzorske i finansijske kontakte sa tom kompanijom, a prije svega na Televiziju Adria i da će ovo biti uvod u gubljenje nacionalne frekvencije za tu televizuju, pošto Adria ne odgovara Spajiću i PES-u svojom uređivačkom politikom. Počinjemo da na mala vrata diskriminišemo medije i uvodimo cenzuru i diktaturu", rekao je Knežević.