Banović: Crna Gora meta zbog svoje veličine, ranjivosti, NATO članstva i EU kandidature

Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra, u intervjuu za Pobjedu govorio je o uslovima u kojima je održan referendum 21. maja 2006. godine, kojim je Crna Gora povratila nezavisnost. Ukazao je da su tadašnji narativi o vještačkom crnogorskom identitetu, ekonomskom kolapsu i izolaciji ukoliko Crna Gora obnovi nezavisnost, i danas prisutni, samo prilagođeni novim političkim okolnostima i komunikacionim kanalima.

"Suština je ostala ista: podrivanje povjerenja u državu, njene institucije, građanski karakter i evroatlantski kurs. Ključni prenosioci takvih poruka su dio političkih struktura, pojedini mediji, regionalne propagandne mreže, kao i akteri koji kroz vjerski, kulturni ili akademski autoritet daju legitimitet takvim porukama", precizirao je Banović.

On je istakao da su spoljni faktori i dalje prisutni kroz djelovanje pojedinih političkih partija, jer "bez lokalnih političkih aktera strani uticaj teško može proizvesti dugoročan efekat". Dodao je da je takav oblik djelovanja često opasniji od otvorenog partijskog nastupa jer se politička agenda kamuflira kao zaštita tradicije, vjere ili kolektivnog identiteta.

Prema njegovim riječima, danas ključni maligni uticaji stižu prvenstveno iz Rusije, a zatim Srbije, "čiji se interesi nerijetko poklapaju sa ruskim u Crnoj Gori". Pored dezinformacija i političkog uticaja, postoje i sajber prijetnje koje mogu dolaziti od državnih, paradržavnih ili kriminalnih grupa iz različitih zemalja. "Obrazac je jasan: Crna Gora je meta jer je mala, institucionalno ranjiva, članica NATO i kandidat za EU", rekao je Banović.

On je ukazao da u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemska borba protiv stranog uticaja i hibridnih prijetnji. "Borba protiv dezinformacija, malignog stranog uticaja i koordinisanih operacija uticaja i dalje nije postavljena kao državni prioritet. U Crnoj Gori je praksa da se reaguje tek kada šteta već nastane, umjesto da preventivno gradi otpornost društva. Tu, prije svega, nedostaje političke volje, a hibridne prijetnje ne mogu biti odgovornost samo civilnog društva ili medija", zaključio je Banović.

Govoreći o atmosferi tokom referenduma, Banović je rekao da je referendum održan u atmosferi snažne političke polarizacije, identitetskih podjela i intenzivnog pritiska na javno mnjenje. Ključni alati tog vremena bili su tradicionalni mediji, političke kampanje, partijska infrastruktura, uticaj pojedinih vjerskih organizacija i pritisci kroz lokalne zajednice.

Banović je istakao da su građani danas izloženi sofisticiranijim oblicima stranog miješanja i hibridnih prijetnji, uključujući dezinformacije preko portala, društvenih mreža, aplikacija za razmjenu poruka, regionalnih televizija, bot mreža i koordinisanih kampanja. Hibridne prijetnje uključuju i sajber napade, curenje podataka, pritisak na institucije, finansiranje političkih i medijskih aktera, instrumentalizaciju identiteta, religije i istorije, te stvaranje stalnog osjećaja krize.

Na pitanje o zemljama iz kojih dolaze najveći problemi po bezbjednost Crne Gore, Banović je naveo Rusiju kao najvažnijeg spoljnopolitičkog generatora hibridnih operacija, uz značajan uticaj Srbije, čiji se interesi često poklapaju sa ruskim. "Posebno je indikativno da se za širenje uticaja često koriste isti kanali: pojedini mediji, portali, političke strukture, vjerske mreže, društvene mreže, Telegram kanali i regionalne propagandne platforme."

Banović je pojasnio da uticaje iz Rusije i Srbije ne možemo tretirati na isti način kao one iz Evropske unije, zemalja Kvinte ili SAD, jer se razlikuju ciljevi, metode i vrijednosni okvir. Uticaj demokratskih partnera uglavnom je usmjeren na reforme, vladavinu prava, borbu protiv korupcije, jačanje institucija i usklađivanje sa međunarodnim obavezama.