tacno.me
tacno.me
Naslovna

Hronika

Baković ponovo pred Upravnim sudom zbog odluke ASK o neprijavljenom uvećanju imovine

Enis Baković tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke da nije prijavio uvećanje imovine kupovinom vikendice na Žabljaku.

08. jul 2026. 06:51
Fotografija uz vijest: Baković ponovo pred Upravnim sudom zbog odluke ASK o neprijavljenom uvećanju imovine

Bivši javni funkcioner Enis Baković podnio je tužbu Upravnom sudu protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), osporavajući odluku da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku.

Agencija je tužbu primila 1. jula 2026. godine i u skladu sa nalogom suda ima rok od 30 dana da dostavi odgovor i spis predmeta. Iz ASK-a su naveli da je podnošenje tužbe pravo svakog učesnika u upravnom postupku i da će svoje izjašnjenje dati kroz odgovor sudu.

ASK je krajem maja utvrdila da je Baković, dok je bio zamjenik osnovnog državnog tužioca u Podgorici, prekršio zakon jer nije prijavio uvećanje imovine u roku od 30 dana od nastanka promjene. Radi se o vikendici od 36 kvadrata i zemljištu od 267 kvadrata u naselju Borje na Žabljaku, kupljenoj 2015. godine za 15.000 eura.

Odluka je donesena nakon inicijative MANS-a i naloga Upravnog suda da ASK ponovo provjeri imovinu Bakovića. U ponovljenom postupku Baković je tvrdio da su novac za kupovinu obezbijedili on i članovi porodice: otac i on po 5.000 eura, a sestre po 2.500 eura, te da je vikendica kupljena za zajedničko porodično korišćenje.

Iako su dostavljene ovjerene izjave članova porodice, Agencija je ocijenila da one nisu dovoljne da potvrde porijeklo novca. Baković nije dostavio bankovne izvode niti druge dokaze o prenosu novca, a nije dao ni saglasnost za provjeru bankovnih računa, što je onemogućilo dodatnu provjeru.

Ovo je prvi slučaj u deceniji rada Agencije u kojem je utvrđeno kršenje zakona zbog nedokazanog osnova sticanja sredstava za kupovinu nepokretnosti.

Vlada je nedavno utvrdila predlog izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, koje između ostalog predviđaju prebacivanje tereta dokazivanja osnova sticanja imovine na javnog funkcionera ukoliko je nesrazmjera u imovini najmanje 50.000 eura.