Društvo
Amnesti Internešenel: U 2025. najviše pogubljenja u posljednjih 44 godine
U 17 zemalja prošle godine registrovano je 2.707 pogubljenja, najviše od 1981. godine, sa značajnim porastom u Iranu i drugim državama.
Prema godišnjem izvještaju Amnesti internešenel o primjeni smrtne kazne, u 17 zemalja je tokom 2025. godine registrovano ukupno 2.707 pogubljenja, što je najviše od 1981. godine.
Glavni razlog za rast od 78 odsto u odnosu na 2024. su iranske vlasti koje su pogubile 2.159 ljudi, više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu.
Sa 356 pogubljenja slijedi Saudijska Arabija, uglavnom za krivična djela povezana sa drogom.
U Kuvajtu je broj smrtnih kazni gotovo utrostručen na 17, u Egiptu je skoro udvostručen na 23, dok je povećan i u Singapuru sa 9 na 17, kao i u SAD sa 26 na 47.
Ukupan broj za 2025. ne uključuje hiljade pogubljenja za koja se vjeruje da su se dogodila u Kini.
Generalna sekretarka Amnesti internešenel, Anjes Kalamar, istakla je da je do alarmantnog rasta došlo zbog male, izolovane grupe država koje sprovode smrtnu kaznu bez obzira na globalni trend njenog ukidanja.
"Od Kine, Irana, Sjeverne Koreje i Saudijske Arabije, do Jemena, Kuvajta, Singapura i SAD, ta besramna manjina sprovodi smrtnu kaznu kako bi ulila strah, slomila neslaganje i pokazala snagu koju državne institucije imaju nad ugroženim ljudima i marginalizovanim zajednicama", rekla je Kalamar.
Izvještaj navodi da je gotovo polovina smrtnih kazni izvršena za djela povezana sa "ratom protiv droge".
"Vrijeme je da se zemlje koje sprovode smrtu kaznu usklade sa ostatkom svijeta i ostave tu odvratnu praksu u prošlosti", poručila je Kalamar.
U Evropi i Centralnoj Aziji nisu zabilježene smrtne kazne, dok su SAD jedina zemlja Amerike koja je izvršila pogubljenja već 17. godinu zaredom.
U podsaharskoj Africi pogubljenja su bila ograničena na Somaliju i Južni Sudan, Avganistan je bio jedini u Južnoj Aziji, a Singapur i Vijetnam u Jugoistočnoj Aziji koji su sprovodili pogubljenja.
Amnesti ističe da je 1977. godine, kada je počela borba protiv smrtne kazne, samo 16 zemalja bilo ukinulo ovu praksu, dok ih je danas 113.
"S obzirom da su ljudska prava ugrožena širom svijeta, milioni ljudi nastavljaju da se bore protiv smrtne kazne... Potpuna abolicija je moguća ako se svi snažno usprotivimo nekolicini izolovanih. Moramo održavati plamen ukidanja sjajnim sve dok se svijet potpuno ne oslobodi sjenki vješala", zaključila je Kalamar.