Aktivisti i NVO pisali Spajiću: Ukloniti kapiju, omogućiti pristup dijelu plaža u Miločeru za javnost

Više od 50 predstavnika nevladinih organizacija i aktivista izrazilo je zabrinutost u vezi sa ograničavanjem pristupa javnoj stazi i plažama u zoni Miločerskog parka, čime se, kako tvrde, vrši gruba diskriminacija građana Crne Gore i kršenje njihovih Ustavom i zakonima zagarantovanih prava.

To su napisali u obraćanju premijeru Milojku Spajiću, od čije Vlade zahtijevaju da naloži nadležnim ministarstvima i tijelima da u najkraćem mogućem roku uklone "neovlašćeno postavljenu kapiju" sa katastarske parcele "čija zvanična namjena je javno šetalište", kao i da omogući pristup dijelu plaža u Miločeru za javnost.

Traže i da Vlada zvanično upozori investitore da "ne smiju nuditi na prodaju apartmane u Miločeru sa privilegovanim pristupom plažama kao javnim dobrima".

"Svjedoci smo da je na javnoj stazi, koja prolazi duž Kraljičine plaže u Miločeru, postavljena kapija koja onemogućava prolaz građanima Crne Gore i turistima pored ove plaže, te se oni tako sprečavaju da vide i uživaju u ljepotama Kraljičine plaže koja je još od 1968. godine proglašena spomenikom prirode. Ova javna staza je u katastarskoj evidenciji označena kao katastarska parcela br. 1931/4 KO Sveti Stefan dok je kao namjena naznačeno 'šetalište', koje je javno i ne može biti privatno. Isto tako, na susjednoj Kraljevoj plaži privatno obezbjeđenje ne dozvoljava nikom od prolaznika, uključujući građane Crne Gore, Evropske unije i turiste, da se približi plaži i morskoj obali, uslovljavajući ih da iznajme mobilijar po veoma visokim cijenama. Ovakva praksa je u suprotnosti sa članom 49 Zakona o ugostiteljstvu i turizmu gdje stoji da na plaži uz obalu mora, jezera i rijeka zabranjeno je, između ostalog, naplaćivanje ulaza, uslovljavanje korišćenja obaveznog plažnog mobilijara i ograničavanje pristupa", piše u obraćanju premijeru.

"Ono što posebno zabrinjava u svemu ovome jeste činjenica da se na zvaničnom web sajtu investitora promoviše nuđenje tzv. 'branded residences' u kondo hotelu 'Janu Montenegro' koji se gradi u Miločerskom parku, 'sa privilegovanim pristupom Kraljevoj plaži'. Ne treba posebno objašnjavati da se pojam 'branded residences' odnosi na apartmane za prodaju. Ovo dalje znači da se plaže u Miločeru pregrađuju i blokiraju ne radi tzv. luksuznog turizma već radi podizanja cijene stanova na prodaju, a na štetu građana Crne Gore, Evropske unije i turista, koji su na taj način izloženi diskriminaciji. Sa druge strane, na ovaj način se budući kupci stanova u Miločeru dovode u zabludu, jer im se dodatno prodaje i nešto na šta oni nemaju prava ni po zakonu ni po Ustavu Crne Gore – a to je privilegovan pristup javnom dobru, a na štetu građana Crne Gore", dodaju.

Smatraju da su ovakve prakse neprimjerene u bilo kojoj državi na svijetu, a posebno u budućoj narednoj članici Evropske unije, što se, tvrde, negativno može odraziti na proces pristupanja EU, "a opet sve na štetu građana Crne Gore".

"Shodno navedenom, od Vlade Crne Gore zahtijevamo da naloži nadležnim ministarstvima i tijelima da u najkraćem mogućem roku uklone neovlašćeno postavljenu kapiju sa kat. parcele 1931/4 KO Sveti Stefan čija zvanična namjena je javno šetalište, kao i da omogući pristup jednom dijelu plaža u Miločeru za javnost, što treba biti makar jedna trećina Kraljeve plaže, od potoka lijevo ka Svetom Stefanu, kako je bilo uvjek u prošlosti prije uvođenja zabrana. Isto tako, zahtijevamo od Vlade da zvanično upozori investitore da ne smiju nuditi na prodaju apartmane u Miločeru sa privilegovanim pristupom plažama kao javnim dobrima jer takva ugovorna odredba, bilo pismena ili usmena, je nezakonita i ništavna, pa će u slučaju eventualnog sudskog spora savjesni kupci imati pravo na naknadu štete ne samo od investitora nego i od države koja nije adekvatno reagovala na vrijeme. Ovakve prakse ne samo što su nezakonite i protivustavne nego su u potpunoj suprotnosti sa onim načelima na kojima se temelji moderna državnost Crne Gore i sam dolazeći praznik 13. jula, a to je borba protiv nepravde, nejednakosti, diskriminacije, klasnog društva kao i privatizacije javnog dobra", piše u obraćanju.

Kazali su kako se nadaju da će se Spajić Vlada "posvetiti zaštiti Ustava, vitalnih interesa Crne Gore i zaštiti prava njenih građana".

Dokument su, uz napomenu da spisak nije konačan, potpisali:

Fondacija Bankada, Blažo Kažanegra

Društvo za kulturni razvoj “Bauo”, Petrovac na moru

Udruženje Paštrovića Drobni Pijesak

Milo Vujanović, aktivista, grupa građana “Građani brane Miločer”

NVO Agencija za lokalnu demokratiju, Kerim Međedović

NVO Ankor, Petrovac na moru, Dušan Gregović

Vidoje Ašanin, aktivista za prava penzionera

Jana Baćević, univerzitetska profesorka i aktivistkinja

Marko Begović, univerzitetski profesor, aktivista

Casper Cultural Centre, Marko Pavlović, Stari grad Budva

NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasleđa Crne Gore

Centar za ženska prava, Maja Raičević

Ambra Declich, aktivistkinja i starograđanka Budve

Aleksandar Dragićević, aktivista

Danijel Garić, novinar i eko ambasador

Fondacija “I ja imam pravo da budem mama”, Žana Mihaljević

Božena Jelušić, profesorica i aktivistkinja

Milica Kankaraš Berber, aktivistkinja

Balša Lubarda, doktor nauka i politika zaštite životne sredine

Ana Milović Jasikovac, aktivistkinja

NVO Monitoring group Ulcinj – MOGUL

NVO Naša akcija, Patricija Pobrić

Dušan Pajović, ljevičarski aktivista

NVO Paštrovsko istorijsko društvo

Vladimir Perazić, omladinski aktivista

Srđan Stanojević, Kulturno-umjetnička grupa “Kumare”

Unija slobodnih sindikata Crne Gore

NVO Ulinfo, Ulcinj, Mustafa Canka

NVO Zeleni Lovćen – Green Lovćen