ADHD dijagnoza kod odraslih: prednosti i rizici

Dijagnoza ADHD može biti spasonosna za odrasle, ali nosi i određene rizike.

Džozef Akvilina, kome je ADHD dijagnostikovan sa 37 godina, smatra da termin poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću (ADHD) nije adekvatan jer ukazuje na disfunkciju. On radije koristi izraz "drugačija vrsta pažnje usled hiperpogona".

Akvilina je primijetio da mnogi ljudi dobijaju dijagnozu ADHD tokom stresnih životnih perioda, kao što su pokretanje posla, studije ili roditeljstvo. On sada radi kao ADHD trener i ističe da odrasli često imaju problema sa fokusiranjem na više zadataka odjednom.

Sve veći broj odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama dobija dijagnozu ADHD-a, a potražnja za zdravstvenim uslugama premašuje očekivanja stručnjaka. ADHD je hronični neurorazvojni poremećaj sa simptomima kao što su hiperaktivnost, impulsivnost i nepažnja, a procjenjuje se da oko tri odsto odraslih pati od ovog stanja.

Dijagnoza u odraslom dobu često donosi olakšanje jer objašnjava poteškoće u uklapanju i omogućava samoprihvatanje. Međutim, postoje i negativne strane, poput stigmatizacije zbog koje mnogi ne saopštavaju dijagnozu poslodavcima. Neki ljudi teško prihvataju dijagnozu i osjećaju tugu zbog propuštenih prilika.

Liječenje ADHD-a kod odraslih uključuje stimulanse i nestimulante, koji djeluju na centralni nervni sistem povećavajući nivo dopamina i norepinefrina. Međutim, stimulansi mogu izazvati zavisnost i uticati na raspoloženje i san. Studija iz 2024. godine ukazuje na povećan rizik od manije ili psihoze kod osoba koje uzimaju amfetamine na recept, naročito kod starijih od 22 godine.

Stručnjaci upozoravaju da lijekovi ne uklanjaju simptome ADHD-a, već pomažu u njihovom upravljanju. Takođe, neadekvatna dijagnoza i prepisivanje lijekova mogu imati negativne posljedice po pacijente.

Iako lijekovi mogu donijeti značajne koristi, uspješno upravljanje ADHD-om zahtijeva i druge tretmane i podršku.